SPECIJALNO ISTRAŽIVANJE Da su sada izbori, stranke bi ovako podijelile mandate

Prema projekciji agencije Cro Demoskop, čija se istraživanja javnog mišljenja, kada je riječ o glavnim trendovima, prilično redovito podudaraju s istraživanjima Ipsos Pulsa, HDZ u ovom trenutku ne bi mogao osvojiti vlast na parlamentarnim izborima.

Cro Demoskop je na molbu Jutarnjeg lista preračunao rezultate svojeg posljednjeg istraživanja u saborske mandate. Prema tom izračunu, HDZ jest uvjerljivo najsnažnija stranka u zemlji sa 56 osvojenih mandata. Savez za Hrvatsku osvaja 11 mandata, što znači da HDZ, čak i kada bi se udružio sa Savezom za Hrvatsku, ne bi mogao doći ni do sedamdeset zastupničkih mjesta, a kamoli do parlamentarne većine.

HDZ-ov problem jest u tome što zasad, osim Saveza za Hrvatsku, i dosadašnjih koalicijskih kolega poput Ruže Tomašić, ne može koalirati ni s kim tko bi vodećoj hrvatskoj desnoj stranci donio nove saborske mandate.

Prema istraživanjima javnog mišljenja, HSLS, najnoviji HDZ-ov koalicijski partner, nije kadar samostalno ući u Sabor, što znači da HSLS, ne matematičkoj razini pribrajanja saborskih mandata, ne donosi nikakvu korist HDZ-u (s druge strane, u HSLS-u mora da su sretni s koalicijom, jer je core business svih šefova HSLS-a unatrag osam ili devet godina da se dogovore s velikom strankom, i da uz pomoć velike stranke ostanu u parlamentu, praveći se da su još uvijek politički živi).

Kome će manjine?

Nasuprot HDZ-ovoj gubitničkoj situaciji, SDP-ova vladajuća koalicija i ORaH, prema Cro Demoskopovu izračunu, osvajaju 73 mjesta u parlamentu.

Moramo priznati da je prilično fascinantno što lijevoliberalne stranke, pod vodstvom nepopularnog premijera i njegove bivše ministrice, usprkos realnoj neuspješnosti Hrvatske, i dalje zadržavaju prevlast među biračima.

Čini se da hrvatska desnica ni ujedinjena, ni razjedinjena, ne može postići više od četrdesetak posto glasova: njeno je ograničenje uvjetovano kako naslijeđem Sanaderova, kriminaliziranog HDZ-a, tako i radikalnom retorikom Karamarkova HDZ-a.

Primjerice, vrlo je vjerojatno da ni jedan glasač centra - a za te se glasače HDZ pokušava boriti pomalo očajničkim potezima poput koaliranja s HSLS-om - ne želi ni čuti za ponovno hrvatsko upletanje u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine.

Tomislav Karamarko prije nekoliko je dana najavio baš takvu, intervencionističku HDZ-ovu politiku prema susjednoj državi.

Naravno, 73 mandata u korist SDP-a i ORaH-a naprema 67 mandata u korist HDZ-a i Saveza za Hrvatsku, podliježe nizu metodoloških ograda. Prije svega, sadašnja istraživanja javnog mišljenja tretiraju Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu, dok sličani odnosi u postocima mogu prilično drukčije izgledati u konačnom sastavu parlamenta, kada je riječ o deset izbornih jedinica, u kojima se zapravo glasa.

Drugo, u ovom prikazu sastava Hrvatskog sabora nisu obuhvaćene nacionalne manjine koje, načelno, gravitiraju prema najsnažnijoj pojednačnoj stranci, dakle prema Hrvatskoj demokratskoj zajednici. No, činjenica jest da su HDZ i gospodin Karamarko u posljednje vrijeme toliko snažno antagonizirali srpsku manjinu da bi se ona, u ovom trenutku, gotovo sigurno pridružila SDP-u, povećavajući tako razliku u korist lijevoliberalne opcije.

SDP-u bi se, verojatno, iz ličnih razloga preidružio i predstavnik talijanske manjine.

Zbog ovakvog trenutnog odnosa snaga u Hrvatskom saboru, sasvim je razumljivo što je Hrvatska demokratska zajednica odustala od zahtjeva za raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora.

Daleko od vlasti

Još u proljeće ove godine HDZ se zalagao za ranije izbore, spominjući pritom da bi se oni mogli održati skupa s predsjedničkim izborima.

Međutim, u nekoliko posljednjih mjeseci takvi su prijedlozi utihnuli, vjerojatno zato što se vodstvo HDZ-a suočilo sa sličnim simulacijama izbornih rezultata, poput ove koju danas objavljuju Magazin i Cro Demoskop.

Prijevremeni bi se saborski izbori, u ovom trenutku, koliko god to neobično zvučalo, isplatili jedino SDP-u i njegovim koalicijskim partnerima, pod uvjetom da Zoran Milanović postigne čvrst dogovor s Mirelom Holy, dok bi Hrvatska demokratska zajednica, kao nesporno najjača pojedinačna stranka, zapravo ostala relativno daleko od vlasti.

Hrvatska demokratska zajednica, bez obzira na kontinuirani rast stranačkog rejtinga, ovoga se trenutka nalazi pred dva strateška problema. Prije svega, ni suradnja sa Savezom za Hrvatsku HDZ-u nije dovoljna do bi postigao parlamentarnu većinu.

Zatim, potpuno je neizvjesno može li HDZ uopće uspostaviti pouzdanu i funkcionalnu suradnju sa Savezom za Hrvatsku, ili samo s nekim njegovim članicama.

Vodeći političar Saveza za Hrvatsku, dr. Milivoj Kujundžić, neumoljivi je Karamarkov kritičar, što je i normalno: dr. Kujundžić izgubio je na izborima za predsjednika HDZ-a.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista