Robert Jukić: Dostava paketa dolazit će dan nakon on-line kupnje

Elektronički poštanski sandučići iduće bi godine mogli potpuno zamijeniti klasične sandučiće koje mnogi imaju ispred ulaznih vrata. Istodobno, dostava naručenog paketa više se neće čekati tjednima, nego će na adrese stići samo dan nakon on-line kupnje. A to će nam omogućiti zaposlenici Hrvatske pošte , koji će tijekom dana i noći pakirati, razvrstavati pošiljke i pripremati ih za dostavu. O novim projektima Hrvatske pošte koji će zaživjeti iduće godine, kao i o planiranim poslovnim rezultatima, razgovarali smo s Robertom Jukićem, predsjednikom uprave te tvrtke.

Koje su najvažnije promjene u Hrvatskoj pošti od 2008., kada je imenovana nova Uprava?

Uspjeli smo organizirati tvrtku koja je dinamična i u kojoj ne robujemo administrativnom uređenju države. Danas imamo tvrtku poslovnog modela koju smo kadrovski značajno osvježili i centralizirali poslovne procese na način da s novim kvalitetnim timom možemo inicirati niz kvalitetnih projekata. Smanjili smo troškove osoblja, podigli profit i započeli strukturne projekte koji će danas-sutra biti okosnica našeg budućeg prihoda. Zadovoljan sam većinom stvari, ali ne i dinamikom završetka određenih strukturnih projekata, kao što je središnji logistički centar.

Proaktivan pristup

U prvih devet mjeseci ove godine ostvarena je dobit od 9 milijuna kuna. Što očekujete do kraja godine?

Planiramo ostvariti dobit od 11 do 14 milijuna kuna.

U odnosu na prethodne godine, to je...

Bolje. Međutim, činjenica je da nam je poslovni rezultat od razdvajanja s Hrvatskim telekomom bio u minusu. Lani smo prvi put napravili poslovni plus i do danas uspijevamo upravljati tim rezultatom. Proteklih godina postigli smo rast koeficijenta tekuće likvidnosti, kojeg smo od 2008. sa 0,96 (što znači da smo imali 96 posto raspoloživih sredstava u odnosu na trenutne obveze) podigli na 1,93. U svim smo segmentima imali poboljšanje, od financijske stabilnosti do rentabilnosti i produktivnosti po djelatniku. Ponosni smo i na znatan rast ocjene organizacijske klime.

Kad tako govorite, stječe se dojam da Hrvatska pošta nije osjetila krizu. Koji vas je poslovni potez izvukao iz krize?

Hrvatska pošta je itekako osjetila krizu. Međutim, kroz nove smo klijente uspjeli kompenzirati da se kriza na našim brojkama ne vidi. Naime, deset naših najvećih poslovnih partnera ove je godine smanjio promet s Hrvatskom poštom za 20 milijuna kuna. Ali, za razliku od proteklih godina, pokrenuli smo proaktivan pristup, obilazimo nove klijente, prilagođavamo se njihovim planovima i nudimo im nove sadržaje. Puno smo truda uložili i uspjeli smo povećati brojke.

Koji nas noviteti očekuju u 2012. i kako planirate povećati profit?

Očekujemo zadržati prihod na lanjskoj razini i dobiti dovoljno prostora da zažive određeni projekti, na čije prihode računamo u 2012., a značajnije u 2013. Snažno ćemo ući u poslove printinga, kuvertiranja i dati dodatnu uslugu klijentima. Dobili smo koncesiju za dva multipleks kanala, MUX 1 i MUX 2, i bit ćemo najdostupnija multipleks mreža u Hrvatskoj. Kroz njega želimo ponuditi usluge Hrvatske pošte i interaktivni kanal putem kojeg će korisnici primati račune i plaćati ih. Računamo i na snažnu mrežu dostavljača koji su tijekom digitalizacije TV signala prodali 300.000 recivera. Nadamo se da ćemo iskoristiti to njihovo znanje i komunikaciju s ljudima.

Elektronski poštanski sandučić

A što se tiče ostalih projekata i središnjeg logističkog centra?

Imamo velike ambicije. Nudimo softverska paketska rješenja za tijela državne uprave i samouprave, kao što su uvođenje upravnih postupaka gradova i županija, koji će putem web aplikacije biti vezani za Poštu. Na taj ćemo ih način povezati s nama i našim core biznisom te automatizirati prijenos pošte lokalne uprave i samouprave prema građanima. Ono što je također bitno je značajno smanjenje troškova zbog racionalizacije poslovnih procesa. Kao i oživljavanje projekta središnjeg logističkog centra. Imali smo 14 središta razreda, koja smo uspjeli smanjiti na sedam, a cilj je da krajem 2013. funkcioniramo s jednim. Ove smo godine postali vlasnik zemljišta kod Velike Gorice ukupne površine 70.000 četvornih metara, na kojem će se iduće godine graditi centar, a planiramo se preseliti 2013. To je racionalizacija koja oslobađa velik broj ljudi za druge poslove, poput on-line kupnje.

Možete li pojasniti on-line kupnju?

Pošta ima ambiciju logistički postaviti cijelu tu priču iza portala preko kojeg će se obavljati proces i dostava u najkraćem mogućem roku, dan nakon narudžbe. Ne bismo htjeli specijalizirati internetsku stranicu, nego postati partneri u Hrvatskoj s web shopom poput Amazona. Želimo imati pripremljenu robu za sutra, cijeli posao logistike, preslagivanja, pakiranja i pripreme za dostavu odrađivati tijekom dana i noći za sutrašnju dostavu.

Svega toga do sada nije bilo. Omogućit ćemo i plaćanje pri preuzimanju paketa, što će ljude oslobiti straha od manipulacije karticama, te, naravno, povrat robe ako klijent nije zadovoljan. Jedna od usluga koje pripremamo je i mogućnost primanja pošte u digitalnom obliku, da formalni poštanski sandučići ne budu ispred ulaznih vrata korisnika, nego kod nas, a korisnik poštu prima u elektronskom poštanskom sandučiću. Pritom se možemo obvezati i na čuvanje fizičke pošiljke u Arhivu Hrvatske pošte.

Manjkavosti liberalizacije

Što bi moglo biti presudno za poslovanje Hrvatske pošte u 2012.?

Uvjeren sam da smo izabrali najbolji mogući put da Pošta bude uspješan pružatelj usluga i pritom ostvaruje dobre poslovne rezultate. Jer, ako te dvije stvari nisu zadovoljene, nema budućnosti. Radili smo benchmarking s uspješnim poštanskim operatorima u EU i diverzifikaciju usluga po uzoru na njih, a najviše smo kopirali talijansku poštu, koja je najkvalitetnije diverzificirala segment usluga i u deset godina dvostruko povećala svoj prihod.

Kako će se liberalizacija tržišta 1. siječnja 2013. odraziti na Hrvatsku poštu?

Bit će sve otprilike isto kao i danas. Svi svašta rade, ali ne posluju legalno, a od tog će datuma moći raditi legalno. U teoriji smo jedina tvrtka koja može raznositi pisma do 50 grama, ali u praksi to ne funkcionira. Mi ćemo kao javni poštanski operator imati obveze, a oni koji će nam biti konkurencija moći će raditi što misle da im je isplativo. To su određene manjkavosti zamišljene liberalizacije koju je pokrenula Europska Unija. A tamo već par godina razmišljaju jesu li cijelu tu priču dobro zamislili.

Liberalizacija je osmišljena s ciljem da se poveća kvaliteta i snizi cijena usluge prema klijentima. Nisam siguran da je taj cilj postignut. Velik je broj uspješnih poštanskih operatora u teškoćama jer im je uzet dio posla koji donosi najveću zaradu, a njima je ostala obveza pružanja svih drugih usluga. Jesam za liberalizaciju, ali pitanje je je li cijeli model napravljen na dobar način.