EKSKLUZIVNI POGLED U REKTOROV SVIJET

Rektor Aleksa Bjeliš DORH-u prijavio Peru Lučina za krađu ideje: Prevarom je došao do fondova Europske unije!

Prof. dr. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prijavio je DORH-u rektora riječkog sveučilišta Peru Lučina za krađu ideje

Prof. dr. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu , prijavio je DORH-u rektora riječkog sveučilišta, prof. dr. Peru Lučina, za krađu ideje. Bjeliš se žalio Državnom odvjetništvu i Odjelu za suzbijanje nepravilnosti i prijevara u Ministarstva financija jer će Sveučilište u Rijeci iz fondova Europske Unije i od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta dobiti 18,7 milijuna eura za financiranje istraživačke infrastrukture za laboratorije i centre njihova Kampusa, a Sveušilište u Zagrebu neće.

Bjeliš je Lučinu bacio rukavicu u lice, zbog čega je počeo znanstveni rat među ovim dvama sveučilištima i njihovim čelnicima.

Bjeliš u svojoj prijavi traži hitno ispitivanje pravilnosti provedbe postupaka jer smatra da je prijedlog donesen netransparentno i protivno europskoj praksi financiranja projekata. Uz to, smatra da je riječki Centar za visoku tehnologiju i biomedicinu praktički kopija zagrebačkog Centra za translacijska i klinička istraživanja Medicinskog fakulteta i KBC-a Zagreb, a taj je, pak, centar i nominiran za financiranje iz Programa za regionalnu konkurentnost 2012.-2013. Zagrebački rektor tvrdi da s ovim riječkim projektom nije bila upoznata šira zajednica u Hrvatskoj, posebice ona biomedicinska, koncentrirana oko Sveučilišta u Zagrebu i Instituta Ruđer Bošković, pa se pita na temelju čega je taj projekt u Rijeci od nacionalnog interesa.

- Moram priznati da sam s nevjericom pročitao pismo zagrebačkog rektora - odgovara Lučin Bjelišu na internetskoj stranici Sveučilišta u Rijeci. - S nevjericom jer mi se učinilo da su stav i politika prema kojima ‘Rijeka ne smije osvojiti prvenstvo’ odavno nestali i da je Hrvatska u proteklom desetljeću krenula putem uravnoteženog razvoja. Činjenica je i da će Hrvatska teško povlačiti novac iz strukturnih fondova ako se bude vodila ovakva politika - kaže Lučin.

Ističe kako Bjeliš osporava riječkom Sveučilištu pravo da samostalno promišlja svoj razvoj i da ima strateške prioritete koji se preklapaju sa zagrebačkim jer nije bitno tko je prvi što osnovao, bitni su sadržaj, kvaliteta i međunarodna vidljivost akademskih djelatnika koji djeluju u tom prostoru istraživanja.

- Nama je drago da je zagrebačko sveučilište pokrenulo takav projekt, da gradi Biocentar financiran novcem iz pretpristupnih fondova, jer vjerujemo da ćemo svi zajedno moći surađivati i da ćemo zajedničkim naporom uspjeti napraviti zajedničke pomake u translacijskim istraživanjima. U razvoj hrvatskih regija potrebno je ulagati i pritom, naravno, sagledati i dosadašnja ulaganja, a ne samo veličinu institucija. Sveučilište u Rijeci bilo je desetljećima potfinancirano. Tek u posljednjem desetljeću dogodila su se znatnija ulaganja u Rijeku, Split i Osijek, iako je primjerice, u Zagrebu 12 puta više kreveta u studentskim domovima nego u Rijeci, a studenata je samo tri puta više. Ponosni na činjenicu da je više od 40 posto naših publikacija objavljeno u časopisima koji pripadaju u prvu kvartilu svjetskih publikacija, smatramo da je to dobar rezultat. Po indeksu izvrsnosti bolje smo rangirani od zagrebačkog sveučilišta - poručuje Lučin.

Dodaje i to kako misli da je hrvatska znanstvena zajednica premala da bi se dijelila, a da je pokušaj dijeljenja ili blokiranja razvoja katastrofalna politika koja nije na dobrobit hrvatskih građana.

- Ovakvo pismo sigurno ne potiče takvu suradnju i stoga izaziva veliku zabrinutost - zaključuje Lučin.

Nikad lošija kvaliteta

Na stranu riječkog sveučilišta stao je i novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta, Željko Jovanović. On je uputio dopis Bjelišu u kojem ističe kako je logično da je projekt Sveučilišta u Rijeci predložen za financiranje iz fondova Europske Unije jer ima spremnu svu potrebnu dokumentaciju, što nije slučaj s predloženim projektima Sveučilišta u Zagrebu.

- U pozivu Ministarstva bilo je navedeno da projektni prijedlozi moraju biti iz područja inovacija, znanosti i tehnologije, zagrebački projekti Borongaj i Horvatovac bili su prepoznati za područje obrazovne infrastrukture, a Biomedical Research Area Zagreb (BRA-ZAG) kao znanstvena infrastruktura - kaže Jovanović.

Ministar tvrdi da prijavitelji zagrebačkih projekata nisu redovito slali izvješća o napretku, a iz izvješća za projekt BRA-ZAG, iako su njih redovito slali, nije bio vidljiv napredak u izradi tehničke i projektne dokumentacije.

Uistinu je neobično da vodeći čovjek najveće znastvene institucije u zemlji optužuje svoju konkurenciju za prevare. A očito bez objektivnog razloga. Zašto zagrebački rektor želi da susjedu krepa krava? Je li riječ o ljubomori, taštini ili Bjeliš stvarno misli da on novac iz EU zaslužuje više od Lučina i njegova malog sveučilišta?

Sveučilište u Zagrebu prema znanstvenoj produktivnosti po broju objavljenih radova na lošem je 330. mjestu u svijetu, ali je prvo u Hrvatskoj. Međutim, na top-listi koja prati normaliziranu znanstvenu kvalitetu prema svjetskom prosjeku ispred zagrebačkog je Sveučilište u Splitu, koje je na 1508. mjestu, dok je Sveučilište u Zagrebu tek na 2483. mjestu. Još je gora situacija na ljestvici koja prati znanstvenu izvrsnost prema 10 posto top citiranih radova u vlastitoj produkciji. Tu se Sveučilište u Zagrebu smjestilo na pretposljednje mjesto. Ispred njih su Institut Ruđer Bošković, Sveučilište u Splitu i Sveučilište u Rijeci. A ove dvije ljestvice zapravo su objektivniji indikatori znanstvene kvalitete i znanstvene izvrsnosti jer uzimaju u obzir i veličinu institucija te visokocitirane radove s visokim utjecajem.

Nije jasno, stoga, čime rektor Bjeliš opravdava svoj gnjev zbog nedobivanja novca iz europskih fondova? U sveučilišnim kuloarima priča se da Bjeliš prijavljuje Lučina DORH-u jer smatraju da je riječki rektor čovjek od povjerenja bivšeg ministra Dragana Primorca, a poznato je da se Primorac i Bjeliš nisu baš voljeli. U tome ga, navodno, podržavaju i potiču profesori s Medicinskog fakulteta. No, kako bilo, Bjeliš se - umjesto da energiju usmjeri na bolje pozicioniranje svog sveučilišta te da ono postane konkurentije i privlačno stranim studentima - iscrpljuje svađama sa svojim kolegama. Ali i s novim ministrom, za kojeg se sigurno ne može reći da je Primorčev čovjek. Nedavno je tako kritizirao Jovanovića što je osnovao Međunarodni znanstveni savjet u kojem su Nenad Ban s Federalnog tehničkog instituta u Zürichu, Zlatko Bačić sa Sveučilišta u New Yorku i Bojan Čukić sa Sveučilišta West Virginia. Bjeliš smatra da do sada s takvim angažmanima nije bilo puno sreće, a da su se često naši ljudi u dijaspori koristili kao instrument. Njegova glavna teza vezana zu ministrovu odluku je da znanstvenici koji rade u Hrvatskoj ipak bolje mogu procijeniti što se događa sa sustavom.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 09:44