HRVATSKA USPJELA DOBITI DODATNIH GODINU DANA ZA PROJEKTE IZ EUROPSKIH FONDOVA

PROPAO SUMMIT EU Nema dogovora: Prijedlogom proračuna nitko nije bio zadovoljan!

European Council President Herman Van Rompuy, left, sits next to European Commission President Jose Manuel Barroso during a European Commissioners meeting, at the European Commission headquarters in Brussels, Wednesday, Nov. 14, 2012. (AP Photo/Yves Logghe)
 AP

NOVO 18:33 Izvanredni summit Europske unije posvećen višegodišnjem proračunu završio je u petak bez dogovora.

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy je u noći na petak bio predstavio novi prijedlog za razdoblje 2014.-2020. od 972 milijarde eura, što je 1,01 posto bruto nacionalnog dohotka u Europskoj uniji. Ukupni iznos koji je Van Rompuy predložio ostao je isti kao i u njegovu prijedlogu od prošlog tjedna, što je 75 milijardi eura manje od iznosa koji je predložila Europska komisija, ali je predložio određenu preraspodjelu sredstava.

S tim novim prijedlogom nitko na summitu, na kojem je sudjelovao u hrvatski predsjednik vlade Zoran Milanović, nije bio u potpunosti zadovoljan.

----------------------------------------------------------------------------------------

13:34 Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy uvrstio je u nacrt Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF) za razdoblje 2014-2020. zahtjev Hrvatske da dobije dodatnu godinu dana za realizaciju projekata koji će se financirati iz europskih fondova.

Van Rompuy je u četvrtak kasno navečer predstavio čelnicima EU-a novi prijedlog višegodišnjeg proračunskog okvira u koji je uvršten hrvatski zahtjev da dobije dodatnu godinu dana za realizaciju i ugovaranje projekata. Riječ je o tzv. pravilu N+3, što znači da se sredstva mogu koristiti u godini u kojoj je ugovor potpisan i još tri dodatne godine. Za sve ostale predloženo je da ostane prvotni prijedlog N+2.

Zahtjev da se za Hrvatsku kao novu članicu u sljedećem sedmogodišnjem okviru predvidi iznimka iznio je hrvatski premijer Zoran Milanović u četvrtak, prvi dan summita, u bilateralnom razgovoru s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem.

Premijer Milanović je nakon toga razgovora rekao da postoji izgledi da se udovolji hrvatskim zahtjevima, ali da ništa ništa nije zajamčeno.

"Iznijeli smo stvari koje nas posebno zanimaju, a to je da imamo godinu dana više za potrošiti novac za neki projekt, prije nego ga se mora vratiti natrag. To znači da nam je to vrijeme potrebno da se uhodamo, da se stroj zagrije na radnu temperaturu. Šanse da to dobijemo postoje, ali ne želim ništa obećavati", rekao je Milanović.

Premijer je rekao da traži iste mogućnosti kakve su imale nove zemlje članice kada su ulazile u EU-u.

Za Hrvatsku je od posebne važnosti da dobije dulje razdoblje za korištenje sredstava, jer bi s tim bitno povećala iskoristivost sredstava, koja će joj biti na raspolaganju.

----------------------------------------------------------------------------------------

10:35 - Čelnici Europske unije nastavljaju u petak rad na novom proračunskom okviru za razdoblje 2014-2020. bilateralnim razgovorima s predsjednikom Europskog vijeća Hermanom Van Rompuyem, a u podne bi se ponovno trebali okupiti na plenarnom sastanku.

Izvanredni summit čelnika EU-a, na kojem sudjeluje i hrvatski premijer Zoran Milanović, prekinut je u noći na petak nakon što je Herman Van Rompuy predstavio novi prijedlog buduće Višegodišnjeg financijskog okvira (MFF). Sastanak je prekinut kako bi se nacionalnim izaslanstvima, koja su radila cijelu noć, dalo dovoljno vremena da prouče novi prijedlog.

MILANOVIĆ NA SUMMITU O EU PRORAČUNU ‘Tražimo od EU više vremena za realizaciju projekata’

U četvrtak tijekom cijelog dana Van Rompuy je razgovarao sa svim čelnicima zemalja članica EU-a i hrvatskim premijerom Milanovićem. Na temelju tih konzultacija, na radnoj večeri, koja je počela s više od tri sata zakašnjenja, predstavio je novi prijedlog sedmogodišnjeg proračuna.

Po novom prijedlogu, proračun za razdoblje 2014-2020. iznosio bi 972 milijarde eura, što je 1,01 posto bruto nacionalnog dohotka u Europskoj uniji. Ukupni iznos koji je Van Rompuy predložio ostao je isti kao i u njegovu prijedlogu od prošlog tjedna, što je 75 milijardi eura manje od iznosa koji je predložila Europska komisija, ali je predložio određenu preraspodjelu sredstava.

Tako bi se za kohezijsku politiku izdvojilo 10,6 milijardi više nego u prijedlogu koji je Van Rompuy iznio prošli tjedan, kada je za tu proračunsku stavku predložio smanjenje za 29,5 milijardi u odnosu na prijedlog Komisije, s 339 milijardi na 309,5 milijardi. Po novom prijedlogu za kohezijsku politku bi se izdvojilo 320,1 milijarda eura.

Na dobitku je i zajednička poljoprivrenda politika, za koju se predviđa osam milijardi eura više u odnosu na prošlotjedni prijedlog.

Najveći rezovi u novom Van Rompuyevom prijedlogu predviđeni su u sredstvima za poticanje konkurentnosti, rasta i zapošljavanja te u fondu za financiranje velikih prekograničnih infrastrukturnih projekata.

Van Rompuy je smanjio i sredstva predviđena za humanitarnu pomoć, promicanje ljudskih prava u svijetu, razvojnu pomoć trećim zemljama, pretpristupnu pomoć zemljama kandidatima te pomoć susjednim zemljama. Sredstva namijenjena za administraciju su ostala nepromijenjena.

Prema prvim reakcijama, ni novi Van Rompuyev prijedlog nema velikih izgleda da bude jednoglasno prihvaćan. Van Rompuy je djelomično zadovoljio Francusku s nešto manjim rezovima za poljoprivrednu politiku u odnosu na raniji prijedlog te najveće korisnike kohezijske politike, koja bi također trebala dobiti više u odnosu na prvotni prijedlog.

Hrvatski premijer Milanović rekao je u četvrtak nakon bilateralnog razgovora s Van Rompuyem da Hrvatska može biti zadovoljna jer će ulaskom u EU dobijati neusporedivo više novaca nego ranije, odnosno dobit će priliku da iskoristi jako puno sredstava.

Za Hrvatsku je od posebne važnosti da dobije dulje razdoblje u kojem će moći koristiti sredstva namijenjena za svaku proračunsku godinu. Po sadašnjem prijedlogu, sredstva namijenjena za jednu proračunsku godinu mogu se ugovarati još dvije naredne godine, a Hrvatska traži da se to produlji na tri, što bi joj povećalo izglede da bitno poveća iskoristivost raspoloživih sredstava.

"Iznijeli smo stvari koje nas posebno zanimaju, a to je da imamo godinu dana više za potrošiti novac za neki projekt, prije nego ga se mora vratiti natrag. To znači da nam je to vrijeme potrebno da se uhodamo, da se stroj zagrije na radnu temperaturu. Šanse da to dobijemo postoje, ali ne želim ništa obećavati", rekao je Milanović.

Premijer je istaknuo da Hrvatska u drugim elementima rasprave o višegodišnjem proračunskom okviru "ne sudjeluje toliko žestoko", ali je solidarna sa skupinom država koje se nazivaju prijateljice kohezije, a koje se zauzimaju da mjere štednje u proračunu EU-a ne idu na štetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanju razlika između bogatih i siromašnih regija u Uniji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 05:40