SAMO ZA NEDJELJNI

POVRATAK U POLITIČKI RING Slavko Linić: 'Izlazim na izbore protiv SDP-a'

 Darko Tomaš/CROPIX

Pola je godine otkako je Slavko Linić izbačen iz Vlade i SDP-a. Razlaz s premijerom Zoranom Milanovićem bio je dramatičan. Bivši ministar financija danas je nezavisni saborski zastupnik. S istom buldožerskom energijom, s kojom je dvije i pol godine radio za Vladu, sada je iz saborskih klupa kritički razvaljuje. Kako iz današnje pozicije gleda na događaje otprije pola godine koji su uzdrmali Milanovićev kabinet i skoro pa rascijepili SDP?

- Danas je posve jasno da to nije bio sukob temperamenata, nego sukob koncepcija. S jedne je strane koncepcija nečinjenja Zorana Milanovića: reforme se odgađaju, Plan 21 ne realizira, uglavnom ništa se ne radi. S druge strane, osobnim sam primjerom dokazivao da građani prihvaćaju reforme, čak i kad su teške i zahtjevne, i cijene one koji ih provode. Moji su razgovori na Vladinim koordinacijama vjerojatno bili vrlo neugodni. Svađao sam se oko reformi, bunio zašto nema investicija… Zato je jedan krug ljudi oko Milanovića i tražio moje udaljavanje.





Na koji krug oko premijera Milanovića mislite?

- Pa to je uglavnom poznato. Ministar Zmajlović, koji je rastrošan, beskrupulozan i pogoduje svojim prijateljima. Zatim ministar Hajdaš Dončić, koji je moje ogromno razočaranje, jer nije završio procese oko željeznice. Osobno je kriv za neuspješnu privatizaciju HŽ Carga: preferirao je otpočetka sumnjivog rumunjskog poduzetnika na štetu mogućih ozbiljnih partnera, iz Slovačke ili iz njemačkih ili austrijskih željeznica. O Marasu da ne govorim: htio je biti ministar financija pa je od prvoga dana oko mene spletkario. U ono vrijeme nisam prepoznavao da tu spada i potpredsjednik Grčić, direktno zadužen za državne investicije na kojima su se temeljile naše projekcije gospodarskog rasta, a od kojih - danas je jasno - nema ništa.

Prilikom vaše smjene kao najveći vam je krimen prikačena predstečajna nagodba u Spačvi. Što je danas s tom Spačvom?

- Na svu sreću Spačva je jedno od uspješnijih trgovačkih društava koje je prošlo kroz predstečajnu nagodbu. Danas imaju više od 600 radnika, povećava se broj zaposlenih, 70 posto proizvodnje ide u izvoz, osnovni im je problem nedovoljna količina drvne sirovine. To je rezultat predstečajne nagodbe. Ali, Spačva je Milanoviću samo poslužila da bi se sa mnom definitivno obračunao. Izmislio je priču o nekakvom zemljištu i optužio me da sam državni proračun oštetio za 30 milijuna kuna. Poslužio se klasičnom podmetaljkom, imputirao mi kriminal… Vjerojatno zato što me nije bilo lako maknuti. Imao sam određeni ugled, dobru percepciju u javnosti, snažno uporište u stranci. Zato mi je prikačio lopovluk.





Državno je odvjetništvo radilo na slučaju Spačva. Što je zaključilo?

- Očekujem da će se DORH o svojim nalazima ipak na koncu i javno očitovati. Što je važno ne samo meni osobno, nego je važno i radi sudbine predstečajnih nagodbi, koje su bile jedini način da hrvatska država pomogne prezaduženom gospodarstvu, a da se to ne smatra u Europskoj uniji zabranjenom državnom potporom. Pokazali smo da se aktivnim Vladinim politikama stvari ipak mogu mijenjati. Ali, bojim se da predstečajne nagodbe - zbog nedostatka svježeg novca - ipak nisu polučile rezultate koji bi bitno promijenili postojeće dubioze u gospodarstvu.

Tri su pune godine otkako je aktualna Vlada stupila u funkciju. Kao jedan od rijetkih njenih uspjeha redovito se navodi fiskalizacija, što je projekt izašao iz vašeg ministarstva?

- Naravno da sam ponosan. Ministarstvo financija praktično je u ne baš lakim uvjetima pokazalo da se teške reforme mogu provoditi i, još važnije, da su ih građani spremni prihvatiti i podržati. Svi koji danas tvrde: ne možemo ovo, ne možemo ono, ljudi se protive, samo traže izgovore za svoju inertnost i nečinjenje. Premijer se i prilikom predstavljanja proračuna za iduću godinu pohvalio kako sada prodajemo hrvatsku pamet ugrađenu u projekt fiskalizacije. Ali, problem je da se nema čime drugim pohvaliti. Hoću reći da se on obračunavao sa mnom, ne s mojim radom. S rezultatima moga rada i danas se kiti.

Nema sumnje da su ukupni rezultati Vlade loši i nedovoljni. Vidite li u tome i neku svoju odgovornost?

- Sigurno je da kao ministar financija nisam trebao davati suglasnost za rebalanse. Trebao sam se suprotstaviti prekoračenju izdataka. U tom sam pogledu morao biti čvršći i tvrdoglaviji. Kad je već premijer dozvoljavao da mu njegovi miljenici rade što god hoće, na račun onih koji su se držali dogovora i planskih veličina. Na moja upozorenja da bi, poput ministra obrane, i drugi morali ostvarivati planirane uštede, umjesto da ih kao ministar obrazovanja stalno probijaju, on bi samo odmahnuo rukom. U takvoj situaciji gubite živce.

Upravo je usvojen državni proračun, prvi koji nije izašao iz vaše radionice. Kako ga ocjenjujete?

- Krajnje neambiciozno! Vladina projekcija da će se broj zaposlenih u idućoj godini smanjiti za četrdesetak tisuća, sa sadašnjih 1,340.000 na samo 1,300.000 - to je za mene apsolutno neprihvatljivo! Pogotovo u zadnjoj godini mandata! Najružnija moguća predizborna poruka! Također, tragično odustajanje od kapitalnih ulaganja, u HEP-u, od borbe za ulaganja u Inu, posebno u rafinerije, u nizinsku prugu… Takvim proračunom Vlada šalje poruku da nema ambicije ni želje bilo što odraditi. Do kraja mandata ništa neće ni pokušati mijenjati.

Kako vidite iduću godinu? Mislite da će Vlada uspjeti odraditi mandat do kraja?

- Bojim se ulice. Bojim se prelijevanja nezadovoljstva u masovne prosvjede. Hoće li Vlada izdržati cijelu godinu? Nisam baš uvjeren. Smatram da će biti problema s državnim financijama. Lokalna samouprava neće moći zaustaviti svoje troškove, a prihodi će se smanjiti, što će povećati deficite. Odlukom da mali poduzetnici PDV plaćaju nakon naplate faktura Vlada faktički priznaje da nije u stanju kontrolirati rokove plaćanja. Opet rastu nenaplaćena potraživanja. Očekujem da će se vrlo brzo pojaviti određeni problemi s punjenjem proračuna, a rashode bez reformi - koje ovoj Vladi i dalje nisu na dnevnom redu - nemoguće je rezati. Mislim da bi u političkom smislu već proljeće moglo biti vrlo aktivno.

(...)

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 07:31