10 PITANJA - DRAGO PLEČKO

Pomori riba i ptica zabrinjavaju, ali nekada su i krave letjele...

 Skledar/CROPIX








1. Gospodine Plečko, trebamo li biti zabrinuti zbog ovih masovnih pomora riba, rakova i ptica?

- Da, trebamo biti zabrinuti jer se radi o očitim znakovima kemijskog ili elektromagnetskog zagađenja, čije razmjere još ne možemo sagledati. Sadašnji razmjer fenomena s obzirom na ukupni broj životinja nije alarmantan jer i jedna vulkanska erupcija može ubiti, zbog pepela i plinova, tisuće malih životinja. Važnost sadašnjih događaja je baš u tom upozorenju.

2. Što se događa pticama?

- Kod ptica to može biti atmosferski fenomen naglog nailaska ledenog zraka i smrzavanja, a manje je vjerojatna pojava kakvog virusa. Postoje i neke teorije zavjere prema kojima u igri može biti oružje poput onog iz projekta HAARP. Radi se o snopu elektromagnetskih valova određene valne dužine koji posve poremete orijentaciju ptica koja je, po svemu sudeći, bazirana na odnosu sa Zemljinim magnetskim poljem.

3. Tko je proučavao takve fenomene?

- Bizarnije znanstvene fenomene koje je nazivao ‘prirodnim anomalijama’ proučavao je američki osobenjak Charles Fort koji je umro 1932. godine. On se time bavio desetljećima, a njegova su otkrića sada u Kongresnoj bibilioteci.

4. I do kakvih je spoznaja došao Charles Fort?

- Zabilježio je 40.000 slučajeva nevjerojatnih događaja, od padanja s neba tisuća riba pomiješanih s ledom, ptica, žaba, čak i krava koje je negdje podigao nekakav orkan i nosio okolo dok nisu pale natrag na zemlju.

5. Koji fenomeni su najteži za objašnjenje?

- Psihički. Sve što je vezano uz potencijalne moći našeg mozga koji je toliko savršena tvorevina da je Michael Hutchison jednom rekao kako masa mozga veličine graška sadrži više međusobnih veza nego cijeli svjetski telefonski sustav zajedno.

6. Koliki je utjecaj čovjeka i tehnologije na te i takve pojave?

- Sve diktiraju pohlepa i idiotski i bezrazložni optimizam koji nam govori da će sve na kraju dobro završiti. Porast bilježe nekada nepoznate bolesti poput, recimo, Crohnove, MS-a, ALS-a, artritisa, dijabetesa, srčanih i moždanih udara, ali i mnoge druge.

7. Majanski kalendar prognozira 2012. kao smak svijeta. Zašto se ne trebamo plašiti tog datuma?

- Jer se ništa neće dogoditi. Poznajem Josea Arguellesa koji je napisao bestseler ‘Majanski kalendar’ i on mi je više govorio o ‘harmoničnoj konvergenciji’, nekom skoku u svijesti cijelog čovječanstva, a manje o općoj kataklizmi. Polupismeni apologeti new agea stvorili su histeriju oko ‘proročanstva Maja’.

8. Kojeg bismo se datuma trebali plašiti?

- I svakog i nijednog, jer je ljudsko ludilo nepredvidivo. Najpametniji čovjek svih vremena, Isaac Newton, vjerovao je da je u Bibliji kao Božjoj riječi šifrirano sve, pa tako i godina propasti svijeta, konkretno u Knjizi otkrivenja. Desetljećima je pokušavao iz Biblije izračunati tu godinu i pred kraj života na jednom je papiriću nažvrljao 2060. Dakle, ako se želite bojati, bojte se 2060.

9. Može li se doista vidjeti budućnost?

- Budućnost nije definirana, ona nastaje ‘u hodu’, ali postoje neki oblici formativnih sila koji određuju vjerojatnost pojedinih događaja u budućnosti. To istočnjaci zovu akasha. Pojedinci, i to vrlo rijetki, svega nekolicina u cijeloj povijesti, zbog specifičnih receptora u mozgu imaju razvijenu intuiciju do te mjere da mogu predviđati najvjerojatnije ishode nekih događaja, a kako je budućnost satkana iz istog materijala kao naša svijest, to se zna pokazati točnim.

10. Možemo li išta promijeniti u budućnosti?

- I da i ne. Događaje koji su definirani našim genetskim ustrojem, mjestom rođenja i povijesnim događajima ne možemo bitno. Ono što ovisi o našoj slobodnoj volji možemo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 13:30