KRIZA U IGH

PAD GIGANTA: U IGH su otpustili 300 radnika i smanjili plaće. Slijedi rasprodaja nekretnina, čeka se odlazak Jure Radića i novi vlasnik

'Radost stvaranja prožeta žudnjom da se na kraju dana, mjeseca, godine jasno vidi ostvareno, zanos za ljepotom kroz koju građevina postaje znamen, kao i žar znanstvenika koji rađa nova gradiva i strukturalne iskorake, osnovne su odlike IGH', govorio je 2008. Jure Radić. Pet godina poslije tvrtka prolazi dramatične dane. Budućnost je neizvjesna
 Tea Cimaš/CROPIX

Grubom usporedbom moglo bi se reći da se u slučaju IGH i problema s kojima se suočava radi o tome da ste Ferrarijem u punoj brzini krenuli na razrovani makadam. Građevinski laboratorij, projektni timovi, konzalting i nadzor, dakle, temeljni core business te tvrtke pravi su hrvatski Ferrari brend, a nekretninski poslovi u koje je IGH ušao na vrhuncu buma u toj branši su makadam koji je dobrano pokidao taj vrhunski bolid, ali ga nije uništio jer je ipak riječ o prekvalitetnoj mašini - tim je riječima jedan od sugovornika s kojima sam razgovarao na temu aktualnih nevolja ove kompanije oslikao IGH. Nevolja koja govori o tome da je, krenimo redom, najveća projektno-konzultantska kompanija u široj regiji 2004. godine imala dugoročni dug od 12,4 milijuna kuna, 2008. je narastao na 271 milijun kuna, a kratkoročni dug sa 92 došao je na čak 710 milijuna kuna.

Najveći skok napravljen je upravo euforične 2008., kada je u odnosu na 2007. dugoročni dug povećan za gotovo šest puta, a kratkoročni se udvostručio. Ti krediti upotrijebljeni su za kupnju najelitnijih nekretninskih lokacija u Hrvatskoj jer se Juri Radiću, predsjedniku Instituta IGH, i njegovim kompanjonima učinilo da nije u redu da drugi “obični” građevinci dižu toliki novac, a da oni glume gospodu koja se bave projektiranjem i dobivaju mrvice s tog bogatog stola. To potvrđuju i podaci Grupe Instituta IGH u koji su uključena “ovisna” i “pridružena” društva, koja su formirana za podržavanje tih nekretninskih projekata - 2008. dugoročni dug je iznosio 508, a kratkoročni 963 milijuna kuna. Ukupni poslovni prihodi su te rekordne 2008. iznosili 781 milijun kuna. To se zove “teška financijska poluga” koja je pukla kao pileća kost kada je tržište “palo”.

U tom razdoblju IGH je dobrim dijelom ušao i u realizaciju nekretninskih projekata kao što su Centar Gradski Podrum, Centar Bundek, Radeljević, Črnomerec Centar, Projekt Šolta, Galižana, Velika Kopanica, Branimirova, Nada Dimić, Zamet, Marterra, Forum Centar i Grand Hotel Orebić, koji su novim planom restrukturiranja predviđeni za - prodaju. Bolje rečeno rasprodaju jer je kriza likvidnosti tako velika da je ni predviđeni treći krug dokapitalizacije od najmanje 50 milijuna kuna neće uspjeti riješiti, a vjerovnici baš i nisu strpljivi.

Odluka u 14 sati

Dok sam pisao ovaj tekst, naime, Uprava Zagrebačke banke, kao najveći vjerovnik koji “pokriva” oko 70 posto kreditnih obveza IGH, ali i vodstvo Erste i Hypo banke, kao i drugih manjih vjerovnika, na stolu su imali plan restrukturiranja koji je sastavila Uprava (u stvari konzultantska tvrtka KPMG) o kojem su trebali odlučiti do petka u 14 sati, za kada je bio sazvan sastanak Nadzornog odbora IGH. Tim planom, pojednostavljeno rečeno, bilo je predviđeno da će se firma riješiti tih nekretnina makar na tim transakcijama realizirala i jači gubitak. Predviđa se dokapitalizacija i dolazak novog ili novog/starog ruskog suvlasnika, uz bankarski određeni “grace” period na plaćanje obveza dok firma ne dođe do daha. U konsolidaciju je ušlo ukupno 18 povezanih društava u kojima kompanija ima većinski ili 100-postotni udjel (IGH Mostar, IGH Ener, Incro, Forum centar, IGH Turizam, Geotehnika inženjering, Projekt Šolta, IGH Projektiranje, Vođenje projekata, ETZ, Ekonomsko-tehnički zavod, Projektni biro, IGH Kosova Sha Priština, Tehničke konstrukcije, DP Aqua, MBM Termoprojekt, CTP Projekt, Hidroinženjering, Radeljević), te pridružena društva u kojima IGH ima manjinski udjel: Centar Bundek, Centar Gradski podrum, Sportski grad TPN, Elpida, IGH Lux energija, Institut za infrastrukturne projekte d.o.o. Sofija, Prvi crnogorski autoput d.o.o. i Autocesta Bar-Boljare d.o.o. Neka od tiha društava predviđena su za “optimizaciju nekretninskog portfelja”, ali je bit plana restrukturiranja da se temeljni biznis firme sačuva i da se na njegovim zdravim temeljima firma oporavi i nastavi uspješno poslovati.

Juri Radiću i njegovim suradnicima s jedne bi strane odgovaralo da banke ne prihvate taj program restrukturiranja i da odluče ići u predstečajnu nagodbu, jer bi možda u tom postupku uspio postići i određeni otpis bankarskih kamata. S druge pak strane, otvaranje predstečajnog postupka javno bi pokazalo pravu sliku i sve dubioze IGH. Kako se može iščitati iz Godišnjeg izvještaja za 2012., koji je dijelom teško usporediv s izvještajima iz ranijih godina (zadnje dvije godine reviziju radi KPMG), ukupne obveze Grupe Instituta IGH u 2012. iznose oko 1,5 milijardi kuna, a Instituta IGH oko 1,1 milijardu kuna.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 12:55