Kada se spomene ime Mirele Holy i njezine stranke ORaH, prva je asocijacija sintagma “održivi razvoj”. Kako je termin mnogima nerazumljiv, stranku Mirele Holy često se poistovjećuje sa “zelenim” politikama, odnosno stječe se dojam kako ta stranka razmišlja samo o odlagalištima otpada, recikliranju i vjetroelektranama, a ne o najvažnijem - gospodarskom rastu zemlje.
No, tim od čak 200-tinjak ljudi već dulje vrijeme intenzivno radi na razvoju gospodarskog programa stranke. Mahom je riječ o vrsnim stručnjacima iz različitih područja djelovanja, koje predvodi doktorica znanosti Ljiljana Katičić, nekadašnja savjetnica izvršnog direktora u Ini s bogatim radnim iskustvom u organizaciji i ekonomici upravljanja, a danas ekonomsko-financijsko-komercijalni direktor Zrakoplovno-tehničkog sektora d.d.
Održivo gospodarstvo
Vrsna ekonomistica predstavila je tako ovih dana ORaH-ov Prijedlog Politike međunarodne trgovine, čiji je cilj dramatično povezivanje izvoza, jačanje domaće proizvodnje i značajan rast domaćih ekonomskih kapaciteta po principima “održivog gospodarstva”. Politički analitičari kažu da bi u hipotetskoj vladi Mirele Holy (ili koalicijskoj neke stranke s ORaH-om), upravo ona zauzela Ministarstvo gospodarstva, jedan od ključnih resora, dr. Katičić takvim se glasinama protivi jer - kaže - u stranci nikada nisu i neće razmišljati o foteljama, već o idejama.
Ljiljana Katičić ekskluzivno za Nedjeljni objasnila je temeljne gospodarske i ekonomske ideje na kojima počiva program ORaH-a, a za koje vjeruje da mogu dovesti do izlaska Hrvatske iz duboke krize kojoj se zasad ne nazire kraj. Ponajprije je, kaže, potrebna korjenita promjena postojećih ekonomskih modela.
- Smatramo da provedbom ekonomskih modela koji su doveli do krize nije moguće izaći iz krize. Koncept ‘održivoga gospodarstva’ temelji se na strukturnoj kvalitativnoj reformi javne uprave i njenom prevođenju u efikasan, brz, transparentan i pravedan servis građana. Bez te temeljne reforme nije moguća održiva gospodarska reforma. Održivo gospodarstvo promiče koncept dugoročno zdrave ekonomije čija je kičma velik broj uspješnih manjih i srednje velikih gospodarskih subjekata, a ne kratkoročni rast gospodarstva koji se temelji na realizaciji manjeg broja velikih projekata, o čijoj uspješnoj realizaciji i preživljavanju ovisi ukupna ekonomija države. Takav je koncept neodrživ i iznimno rizičan, ali i netransparentan jer u povlašteni položaj stavlja velike investitore u odnosu na srednje i male - objašnjava Ljiljana Katičić.
Nova radna mjesta
Problem vidi u nedostatku strateškog i planskog pristupa ekonomskoj politici, ali i u preglomaznoj i neefikasnoj administraciji.
- U Hrvatskoj je uprava koja se temelji na 500-tinjak jedinica lokalne i regionalne samouprave ekonomski i operativno neodrživa te je nužan temeljiti administrativno-teritorijalni preustroj te potpuno drugačije razumijevanje odnosa rada i kapitala. Ideja održive proizvodnje i potrošnje direktno je povezana s idejom državne ekonomske samostalnosti ili samoodrživosti koja se manifestira ili očituje iz tri ključna sektora: održive energetike, održive proizvodnje hrane te upravljanja/gospodarenja vodnim resursima jer nijedno društvo ne može preživjeti bez vode, hrane i energije. S obzirom na to da Hrvatska uvozi oko 50% hrane i energije, u ovim sektorima postoji prostor za rast BDP-a i zapošljavanje velikog broja ljudi. Održiva poljoprivreda; održivi turizam; zelena gradnja i održiva arhitektura; energetska učinkovitost; obnovljivi izvori energije; zelene tehnologije u industrijskoj proizvodnji, obradi otpada i otpadnih voda u razvijenim državama svijeta u posljednjih su desetak godina najpropulzivnije gospodarske aktivnosti koje bilježe najveći i kontinuirani rast. Iako u hrvatskoj javnosti prevladava stav da se tzv. zelena politička agenda svodi na protivljenje realizaciji mnogih gospodarskih projekata te da je neprijateljska prema svim gospodarskim djelatnostima, stvarnost je dijametralno suprotna jer se u razvijenim zemljama u posljednjih desetak godina upravo provedbom projekata održivog razvoja otvorilo i otvara najviše novih radnih mjesta - zaključuje.
Kada bi se ORaH-ov prijedlog prihvatio te mobilizirali svi raspoloživi resursi radi pokretanja izvozno i proizvodno orijentiranoga gospodarstva, Ljiljana Katičić tvrdi da bi se izvoz do kraja 2018. godine sa sadašnjih 43 posto BDP-a progresivnim rastom popeo na više od 60 posto.
- Ako postoji stvarna politička volja, dobro planiranje i disciplina u provedbi plana, onda je realno i ostvarivo postizanje tog cilja. Kada smo radili politiku međunarodne trgovine, napravili smo dijagnostiku stanja, napravili SWOT analizu, vidjeli na kojim tržištima imamo realizaciju izvoza. Jednako tako analizirali smo po kontinentima njihov uvoz i strukturu te uvidjeli na kojim tržištima koja rastu možemo u kratkom roku ostvariti povećanje hrvatskog izvoza. To su zemlje na kojima Hrvatska dosad nije ostvarila velike promete, a u dijalogu s hrvatskim poduzetnicima koji pokušavaju raditi i otvoriti ova tržišta detektirali smo probleme i prepreke koje treba riješiti za podršku hrvatskom izvozu - kaže dr. Katičić. Jedan od najvažnijih hrvatskih političko-gospodarskih problema svakako je proračunski deficit. ORaH-ov je prijedlog politika održivog proračuna. Upravljanje proračunom je, kaže dr. Katičić, kao i upravljanje domaćinstvom - balans između prihoda i rashoda. Deficit u domaćoj riznici stoga je, prema njezinim riječima, posljedica dugoročnog nerealnog trošenja u kombinaciji s nedostatkom razvojnih i investicijskih projekata.
Veći porez na dobit
- Uravnoteženje se može postići rezanjem potrošnje, odnosno reformom javne uprave i teritorijalnog ustroja države te povećanjem prihoda i investicija. S obzirom na to da ne možemo očekivati povećanje prihoda proračuna bez povećanja volumena ekonomije i zapošljavanja, smatramo da se treba ići u poreznu reformu koja se potom mora disciplinirano provoditi. Mjere koje predlažemo su prilično radikalne i kao zajednički nazivnik imaju porezno rasterećenje rada i porezno opterećenje kapitala. Konkretno, predlažemo smanjenje, a u perspektivi i ukidanje poreza na rad, odnosno dohodak, kako bi se povećalo zapošljavanje i povećanje poreza na dobit koji mora biti progresivan. Naime, nepravedno je da jednaki porez na dobit plaćaju tvrtke koje su zapošljavale i ulagale u proizvodnju i one koje su otpuštale kako bi maksimizirale profit. Također, razmatramo uvođenje flat rate poreza na nekretnine koji bi trebao nadoknaditi manjak u proračunu nastao smanjenjem poreza na dohodak. Prva mjera treba biti smanjenje i pojednostavljenje progresivnog poreza na dohodak te ukidanje svih posebnih i obiteljskih odbitaka kod poreza na dohodak. Također, predlažemo pojednostavljenje oporezivanja obrtnika i drugih koji zarađuju dohodak samostalno, kao i male poljoprivrede i turističkih iznajmljivanja putem 10-postotnog poreza na ukupne prihode te povećanje trošarina na naftne derivate i duhanske proizvode - suština je mjera koje predlaže tim na čelu s dr. Katičić, a kojima bi Hrvatska mogla do 2030. dosegnuti prosjek EU, što se, kaže, može provesti samo bude li realni rast brži od četiri posto godišnje, što dosad nije postignuto.
Promašeni Sinčić
Smanjenje i postupno ukidanje poreza na dohodak trebalo bi tako dovesti i do povećanja zaposlenosti, u kombinaciji s predloženim smanjenjem uvoza i povećanjem izvoza.
Vladavina Kukuriku koalicije obilježena je frazom “uvođenje reda”. No, u ORaH-u misle da koalicija nije ispunila taj cilj.
- Odrađeni su manji pozitivni pomaci u smislu sređivanja Popisa birača, objave Popisa branitelja, fiskalizacije i sl., ali sve su to parcijalne, a ne sustavne mjere - pojašnjava svoj stav.
Do pojave Ivana Sinčića, odnosno njegove stranke Živi zid, ORaH je percipiran kao “treći put”, odgovor na neuspjeh dualističkog sustava vladavine uvijek istih dviju stranaka. Pad od 30-ak posto, sa 15 na 10 posto popularnosti, izazvao je najniži politički rejting ORaH-a od njegova osnivanja. Ipak, dr. Katičić Sinčića ne smatra prijetnjom.
- Nadamo se da će Živi zid, stranka koja je dvije godine starija od ORaH-a i dosad je trebala razviti programsku infrastrukturu, pokazati javnosti svoj cjeloviti gospodarski program jer dosad smo od njih čuli samo političke parole rušilačkog predznaka. Od razaranja nema koristi, puno je teže graditi. Ne poštujem Ivana Sinčića i Živi zid jer su se na prvom političkom izazovu pokazali kao nevjerodostojni političar i nevjerodostojna stranka. Naime, u svom Akcijskom planu traže zabranu financiranja aktivnosti političkih stranaka iz proračuna, ali su pregazili svoje ideje i prvom prilikom uzeli 400.000 kuna iz proračuna. Po tome se ne izdvajaju iz žalosnog prosjeka hrvatske političke scene, isti su kao i HDZ i SDP. Jedno govore i pišu, drugo rade.
NE populizmu
Građani će odlučiti na izborima. Radit ćemo kao i dosad prema planu rada i u javnom interesu. Nismo populistička stranka koja priča ono što građani žele čuti, već radimo na izradi održivih prijedloga rješenja, zbog čega nas često napadaju i kritiziraju. Očekujemo kvalitetno natjecanje programima i politikama, a ne neodgovornim populizmom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....