"Nije da samo trošimo pare. Izmislili smo tehnologije bez kojih danas ne bismo mogli zamisliti život"

ZAGREB - Bio je to velik dan za svjetsku znanost. U ponedjeljak su fizičari u CERN-u (Europski centar za nuklearna istraživanja) kod Ženeve kreirali minijaturni Big bang. U sudarima iona olova, stroj za Veliki prasak LHC (Veliki hadronski sudarač), 27 kilometara dugačak podzemni akcelerator koji se manjim dijelom nalazi u Švicarskoj, a većim u Francuskoj, kreirao je uvjete koji su vladali u prvim trenucima svemira.

Rođenje weba

Kako sam tri puta posjetila CERN i izvještavala o različitim fazama projekta LHC-a, od razvoja supravodljivih magneta do spektakularnog puštanja u pogon, dijelila sam ushićenje tisuća tamošnjih fizičara. Ali, nisu svi mislili kao ja. “Puno novca otišlo u pucanj, a za to vrijeme, kako Roko kaže, pomrli deseci djece od gladi”, javio se na našem webu putem Facebook komentara jedan čitatelj. Njemu su se pridružili još neki skeptici koji se čude zašto vlade ulažu milijarde eura u “istraživanja od kojih čovječanstvo nema nikakve koristi”.

Pa nije baš tako, skeptični čitatelji. Zahvalnost za to što na web portalu Jutarnjeg možete nesmiljeno kritizirati fizičare, stvaranje minijaturnog Big banga i potragu za Božjom česticom dugujete upravo CERN-u, gdje je 1990. godine rođen World Wide Web.

- Izumitelj weba je fizičar Tim Barners Lee, koji je početkom 90-ih godina dobio zadatak da napravi računalni sustav za dijeljenje podataka između fizičara raspodijeljenih po cijelom svijetu. Tako su rođeni HTTP, HTML, WWW i sve druge kratice bez kojih je danas teško zamisliti život u modernom društvu - kaže dr. Ivica Puljak, fizičar sa Sveučilišta u Splitu i član skupine od dvadesetak hrvatskih fizičara koji surađuju u CERN-u.

Puljak ističe kako je izuzetno važno što se web razvio upravo na CERN-u, a zatim proširio diljem svijeta i postao dio naše svakodnevice. - Ključna odluka CERN-a zbog koje je WWW obuhvatio cijeli svijet bila je stavljanje ove tehnologije u javnu domenu, tako da je svatko može slobodno uzeti i unaprijediti. U prvih nekoliko tjedana WWW tehnologija bila je nezaštićena i svatko ju je mogao uzeti i pokušati prisvojiti - istaknuo je Puljak.

Prvi PET uređaj

Više od pola stoljeća CERN je “meka moderne fizike”. Kada je 1954. godine 12 europskih zemalja, među kojima i bivša Jugoslavija (Hrvatska, međutim, ni danas nije članica), odlučilo utemeljiti CERN, glavni cilj bio je zaustaviti odlazak briljantnih umova sa Starog kontinenta u Ameriku. Taj se model pokazao uspješnim i CERN je osamdesetih godina postao vodeći svjetski centar za istraživanje na području fizike elementarnih čestica.

No, CERN nije samo katedrala svjetske znanosti nego i rodilište novih tehnologija, bez kojih je, kao i slučaju weba, nemoguće zamisliti naš život. Mnoge od tih tehnologija svoju su primjenu našle u medicini. Primjerice, u tom golemom laboratoriju sedamdesetih je godina napravljen prvi prototip PET (pozitronska tomografija) skenera, a zatim i prvi put primijenjen u bolnici u Ženevi. Nadalje, dok su razvijali tehnologije za LHC, fizičari su devedesetih godina našli način da kombiniraju PET i skenere za magnetsku rezonanciju (MRI).

Fizičari u industriji

- Za ispitivanje nepoznatih područja u znanosti u CERN-u je vrlo često potrebno napraviti potpuno nove instrumente, a nerijetko i izmisliti potpuno nove tehnologije. Uvjeti u kojima rade znanstvenici često su ekstremni. I to ne samo tehnološki, nego i sociološki. Na projektima surađuje nekoliko tisuća znanstvenika iz cijelog svijeta, koji imaju potrebu za neprestanom komunikacijom i razmjenom informacija. U takvim se uvjetima nerijetko događaju neočekivani proboji u tehnologiji - rekao je Puljak.

Jedan od takvih proboja jest i kapacitivni ekran na dodir (touchscreen) koji sada postaje najzastupljeniji na mobilnim uređajima. Počelo je tako što se u CERN-u sredinom sedamdesetih pojavila potreba za direktnim biranjem kontrolnih parametara na TV ekranu putem kojeg se pratio jedan od tamošnjih akceleratora. Inženjeri su tada izumili touchscreen.

- Kada se pogleda popis od nekoliko desetaka tehnologija koje su proizašle iz CERN-a, uviđa se da većina njih nema veze s česticama. Najvažnija je korist od CERN-a u privlačenju mladih s visokom motiviranošću za najveće znanstvene izazove. A to je najkvalitetniji način prijenosa znanja i tehnologije. Više od 80 posto ljudi koji doktoriraju na CERN-u odlazi raditi u industriji - rekao je dr. Danilo Vranić, koji u CERN-u surađuje 33 godine, a imao je važnu ulogu u razvoju detektora ALICE.

20 zemalja članica

Dr. Daniel Denegri, hrvatsko-francuski fizičar koji također dugi niz godina surađuje u CERN-u, istaknuo je kako se na svim područjima visoke tehnologije najvećim dijelom surađuje s industrijama 20 zemalja članica. - Te industrije, na osnovi CERN-ovih proračuna, prototipa i tehničkih specifikacija, proizvode traženu opremu. Na taj način industrija ostvaruje zaradu, ali i usvaja nove, sofisticirane tehnologije.

Peterostruka dobit

Stoga u CERN-u vlada nepisano pravilo da se svaki uloženi franak zemlji članici i njezinoj industriji vraća kao peterostruka dobit - rekao je Denengri, koji već razmišlja o tehnologijama koje će idućih desetljeća tek izaći iz CERN-a.

- Razvoj supravodljivih magneta za LHC dopušta napredak u domeni koja može imati velike perspektive u budućnosti. S jedne strane, jednog dana bit će potrebni veliki magneti za zadržavanje plazme u fuzijskim reaktorima i centralama. S druge strane, postoje ideje i sheme za vlakove koji bi levitirali na magnetskim poljima. Naravno, to su razvoji na skali više desetljeća, ali tehnologija mora postupno doći do toga - zaključio je Denegri.