Kotromanović: U iduće 2 godine otpustit ćemo polovicu MORH-a. Ove godine otkaz će dobiti 200 ljudi

ZAGREB - Državni vrh uskoro treba donijeti odluku o sudbini borbenog zrakoplovstva te gradnji brodova za Obalnu stražu. Hrvatska vojska počinje pripreme za odlazak iz Afganistana, a MORH bi tijekom ove godine trebalo napustiti 200 zaposlenih. O tome smo razgovarali s ministrom obrane Antom Kotromanovićem, kojem je ovo prvi intervju nakon imenovanja na ministarsku dužnost. U razgovoru otkriva zašto će Hrvatska prodati oklopna vozila Patria koje je ugovorila, objašnjava svoj odnos s Antom Gotovinom te otkriva što danas misli o svom govoru na Alki 2001. godine.

Uskoro će se održati sjednica Vijeća nacionalne sigurndosti na kojoj bi trebala biti donesena odluka o budućnosti borbenih zrakoplova. Kakva će ona biti?

- Zadržat ćemo sve sposobnosti ratnog zrakoplovstva. Da, odluku je trebalo donijeti znatno ranije, to bi svakako bilo bolje, ali za odluku treba hrabrosti. Imamo portugalsko-nizozemsku ponudu za polovni F-16, imamo ponudu Gripena za MiG-29 i imamo naše MiG-ove 21 koji su na kraju snaga. To su sve zanimljive ponude.

Koja je odluka najrealnija s obzirom na proračun kojim raspolažete?

- U Ministarstvu obrane imamo osigurana određena sredstva za borbene zrakoplove. U svakom slučaju, donijet ćemo odluku da zadržimo borbeno zrakoplovstvo. Vidjet ćemo hoćemo li produljavati resurse jer imamo i druge ponude koje su nam zanimljive glede off- seta.

Ali imate 20 milijuna eura, a ponuda za eskadrilu MiG 29 je oko 90 milijuna eura, kao i za Gripen. Čini se da baš nemate puno prostora za različite opcije. Bez obzira na off-set, 90 milijuna se mora platiti.

- Točno, ali mi to možemo razvući na više godina. Nas najviše zanima što će dobiti Hrvatska kroz off-set, jer na taj način mislimo jačati naše posrnulo gospodarstvo.

NATO se snažno zalaže da članice saveza zajednički nabavljaju pojedina sredstva kroz program “Pametne obrane”. Bi li u budućnosti Hrvatska s drugim zemljama mogla zajednički ići u nabavu borbenog aviona?

- To je vrlo izvjesno. Mađari su nabavili eskadrilu aviona, ali imaju velikih problema s financiranjem. Oni bi nam rado prepustili dio svojih aviona, ali to nama ne odgovara jer je preskupo. Očekujemo da će Hrvatska do 2020. godine udružiti dio svojih kapaciteta s drugim državama regije. To je budućnost.

Govorimo o financiranju nabave zrakoplova, a već sada imate problema s financiranjem borbenog oklopnog vozila.

- Ove godine za BOV ćemo izdvojiti oko 100 milijuna eura, a sljedeće godine puno manje, oko 300 milijuna kuna. Tako će nam ostati oko 400 milijuna kuna za razne druge projekte koje ćemo pokrenuti. Na primjer, ove ćemo godine raspisati natječaj za gradnju prototipa prvog ophodnog obalnog broda. Kopnenu vojsku planiramo opremiti s jurišnom puškom. Sljedeće godine namjeravamo pokrenuti gradnju skladišta streljiva i dovršetak vojarne u Petrinji. Tu je i generalni remont helikoptera Mi117 Sh.

Najavili ste smanjivanje broja zaposlenih u MORH-u za oko 200 ljudi? U kojoj je to fazi?

- Završili smo mini preustroj MORH-a. Smanjit ćemo broj ljudi za oko 200. Među njima je dio civila kojima ćemo isplatiti otpremnine. Do 30. lipnja broj zaposlenih smanjit ćemo na 1115 zaposlenih.

Je li to još uvijek previše?

- Da, nama je cilj da do 2014. godine imamo do 700 zaposlenih.

Koliko ćete ove godine isplatiti za otpremnine?

- Osigurali smo 23 milijuna kuna.

Što vas je neugodno iznenadilo kad ste došli u Ministarstvo?

- Počet ću od ugodnih stvari. To je dobro stanje u Oružanim snagama. Mi smo sada, što se tiče obučenosti i znanja naših vojnika, na razini bilo koje članice NATO-ova saveza. U MORH-u sam najnezadovoljnji bio stanjem u odjelu materijalnih resursa gdje smo zatekli čudne stvari. Sada radimo na uspostavljanju jasnih kriterija rada i odgovornosti. Naprimjer, Službu za nabavu izdvojili smo kako b smo je imali pod kontrolom. Bilo je tu slučajeva koji su nas uzrujali.

Da, spominjali ste da je bilo muljanja...

- Bilo je tu dosta stvari. Ne želim govoriti o konkretnim slučajevima jer smo sve predali Vojnoj policiji i postupci su u tijeku.

Posjećivali ste generala Gotovinu u pritvoru u Haagu, biste li to učinili danas kao ministar obrane?

- Da li bih ga posjetio? Naravno da bih ga posjetio. Ne mogu razumjeti koncepciju njegove optužnice o prekomjernoj upotrebi topništva. Ne mogu shvatiti da netko može biti optužen za nešto što se dogodilo dva mjeseca nakon što smo otišli s tog prostora.

Čujete li se telefonski s Gotovinom?

- Da, on nazove. Čestitao mi je na imenovanju za ministra. Znam da će sada neki popljuvati to kako haaški osumnjičenik kontaktira jednog ministra, ali mi smo braća po oružju i tu smo Oluju odradili zajedno, na vojnički, profesionalan i častan način. Zločini su se dogodili nakon Oluje, ja ih osuđujem, ali neka za njih odgovaraju oni koji su ih činili, a ne Ante Gotovina. Ja ne mogu i ne želim zatvarati oči pred problemima u kojima se on nalazi.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU NEDJELJNOG JUTARNJEG