Neće te to jako boljeti, zlato - izustio je Big Daddy (Nicolas Cage) dok je nišanio u svoju kćerkicu Hit Girl (Chloë Grace Moretz). Curica je napravila facu djeteta koje zna da mu se sprema nešto što mu se ne sviđa, a onda je odjeknuo pucanj. Hit Girl je od potiska metka koji ju je udario odletjela nekoliko metara unatrag, ali joj se zapravo ništa strašno nije dogodilo: nosila je zaštitni prsluk i svom tati poslužila samo kao pokusni kunić da provjeri s kakvim oružjem raspolaže.
Nevjerojatno subverzivna scena po standardima danas prevladavajuće političke korektnosti samo je jedna od provokacija koju nudi recentni film Mathewa Vaughana ‘Kick Ass’. Hit Girl stasa u prvoklasnu osvetnicu, koja je spremna na sve kako bi osvetila očevu smrt. Izvrsno barata pištoljem, strojnica joj leži u ruci kao salivena, u stanju je i nožem likvidirati protivnika: prizor djevojčice oko koje se protivnici ruše kao da ih je pokosila smrtonosna kugla uistinu je nevjerojatan. Hit Girl je junakinja kakvu smo dugo čekali, no znakovito je da film ne nosi po njoj ime, nego po šmokljanu koji joj se tek u završnici pokaže kao dostojni pomagač.
Sumnjičava publika
Je li u pitanju podozrivost široke publike prema ženskom spolu kada su u pitanju ratničke vještine? Možda, no činjenica jest da su blockbusteri o superjunacima u nevolji kada se nazovu po protagonisticama. To je popriličan problem, budući da takva vrsta filmova najčešće nastaje po stripovima, u kojima je ravnopravnost spolova najnormalnija stvar. No stripovi su razmjerno jeftin proizvod, a filmovi skup, u kojima treba paziti na predrasude gledatelja. Jedna od njih je da superjunakinje dobro funkcioniraju kada su dio tima, no kada se na njih svali težište priče - eto problema!
Rame uz rame s ratnicom
Kada je sredinom sedamdesetih godina prošlog stoljeća producent Pierre Spengler s Alexandrom i Ilyom Salkindom pripremao prvi blockbuster po stripu o superjunaku, izbor je pao na ‘Supermana’, a ne na, recimo, ‘Wonder Woman’, iako su televizijske serije po tim predlošcima u to vrijeme bile podjednako popularne. Muškarac s nadnaravnim moćima na velikom ekranu činio se uvjerljivijim od žene: bar nas je tako uvjeravao serijal o čovjeku s planeta Kripton. Nešto pomutnje u taj koncept unio je veliki uspjeh ‘Conana’, u kojem se Arnold Schwarzenegger u ulozi naslovnog junaka borio rame uz rame s atraktivnom ratnicom Valerijom. Žena s mačem? Zašto ne?! ‘Conan’ je snimljen po ‘pulp’ romanima Roberta E. Howarda, a jedna od njegovih omiljenih kreacija je ratnica Crvena Sonja. Istoimeni film postao je prvi blockbuster o superjunakinji, s mišićavom Dankinjom Brigitte Nielsen u naslovnoj ulozi, a njegov krah osujetio je realizaciju nekolicine sličnih projekata. Kako je u filmu Schwarzenegger glumio ratnika Kalidora, neki su distributeri, pa i oni u nas - čuvši za slabe rezultate u američkim kinima - naprosto promijenili naslov: ‘Crvena Sonja’ postala je ‘Kalidor i crvenokosa ratnica’. Ipak, ‘Crvena Sonja’ poslužila je kao prvi dokaz da filmovi o superjunakinjama nisu isplativa stvar.
Dakako, samo privremeno. Početkom devedesetih Michelle Pfeiffer zablistala je kao Catwoman, Žena Mačka, u ‘Povratku Batmana’, pa se više od desetljeća govorkalo kako bi film s tim likom mogao postati hit. Kada je napokon snimljen, 2004., ulogu je dobila oskarovka Halle Berry, ali je film pretrpio komercijalni krah.
Uspjeh Lare Croft
Tada se više nitko nije mogao izgovarati na ‘lošu karmu’ superjunakinja, jer je u međuvremenu ‘Lara Croft’, ekranizacija istoimene videoigre, s Angelinom Jolie u naslovnoj ulozi, solidno prošla u kinima, pa čak dobila i vrlo dobar nastavak, no ‘Catwoman’ imala je iste probleme kao i ‘Crvena Sonja’: slaba režija (Francuz Vidoq) i neambiciozna produkcija. Slično je prošla i ‘Elektra’ s Jennifer Garner. Najprije smo je upoznali u filmu ‘Daredevil’, u kojem se činila vrlo zanimljivim likom, no kad su joj posvetili zaseban projekt, nastali su problemi. Kao da se filmovi o superjunakinjama rade s ‘pola snage’, s računicom da će spoj erotike i akcije sam po sebi biti neodoljiv, pa im stoga ni učinak u kinima nije osobit.
Superjunakinje najbolje funkcioniraju u okviru tima. U filmu ‘X-Men’ ima ih čak nekoliko - Famke Janssen glumi Jean Grey, domaćicu instituta za mladež s nadnaravnim sposobnostima, Halle Berry je Storm, žena koja je u stanju vlastitim snagama izazvati oluju, a Anna Paquin mlada Rogue, koja još i ne zna kakvim sposobnostima raspolaže. Tri superjunakinje ravnopravne su svojim kolegama, iako je karakteristično da su dva najvažnija lika u filmu ipak muškarci - profesor Xavier (Patrick Stewart) i njegov oponent Magneto (Ian McKellen). I to je muški svijet, ali je u njemu ženama ostavljeno dosta prostora.
Tako je i u serijalu ‘Fantastična četvorka’, zanimljivom stoga što su konvencije priča o superjunacima u njemu postavljene naglavce. Naime, Jessica Alba igra Sue Storm, astronautkinju koja je dobila supermoći nakon što je bila izložena svemirskoj radijaciji, međutim, umjesto da se sva posveti nemogućim podvizima, ona želi normalan život, muža i djecu, što nije baš lako postići, jer je njezin izabranik manijakalni radoholičar, uostalom, superjunak je poput nje.
Ubojita Uma
U ulogama superjunakinja posljednjih se godina izredala čitava galerija hollywoodskih zvijezda, od Charlize Theron (‘Aeon Flux’, ‘Hancock’) i Selme Blair (‘Hellboy’) do Kate Beckinsale (‘Underworld’) i Angeline Jolie (nakon serijala o Lari Croft igrala je i u filmu ‘Wanted’, u kojem je predstavljala glavnu atrakciju). Ipak, uz Halle Berry najviše je takvih glumačkih zadataka odradila Uma Thurman. U kratkom je razdoblju snimila čak dva takva filma - igrala je Otrovni Bršljan u ‘Batmanu i Robinu’, a zatim čudesnu detektivku Emmu Peel u ‘Osvetnicima’ - no oba su neslavno propala. Uslijedila je poveća pauza, da bi zatim dobila ulogu Nevjeste u serijalu Quentina Tarantina ‘Kill Bill’. Lik koji je tumačila nije baš klasična superjunakinja s nesvakidašnjim moćima, međutim, kako biste okarakterizirali osobu koja je u stanju izvući se iz već zakucanog lijesa zakopanog u zemlju?! Uzgred, upozoravam na naslov ‘Ubijte Billa’. Bolje da se u njemu spominje čak i ubojstvo muškarca nego osoba ženskog spola. Naslov ‘Nevjesta’ zasigurno ne bi osigurao toliki uspjeh.
Prva superjunakinja u povijesti kinematografije
Najpoznatija među začetnicama je svakako robotica iz filma Fritza Langa ‘Metropolis’. Nju kreira ludi znanstvenik (Rudolf Klein-Rogge glumio je dr. Mabusea u Langovu serijalu) kako bi udovoljio želji svoga gazde i skršio otpor radničke klase iz podzemnog svijeta. Robotica ne radi ništa posebno, ali je kadra pretvoriti se u drugu osobu, konkretno predvodnicu radnika Mariju (Brigitte Helm), i onemogućiti otpor kapitalističkoj diktaturi. Kreacija robotice fenomenalan je dizajnerski posao, koji je nadahnuo izgled C3PO-a iz ‘Ratova zvijezda’, ali i posjetiteljice iz svemira (Ksenija Prohaska) u filmu Dušana Vukotića ‘Gosti iz galaksije’.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....