TKO JE NAJPOPULARNIJI HRVATSKI POLITIČAR DOSAD?

Ivo Josipović je najpopularniji hrvatski političar u zadnjih 20 godina. Možda mu je samo Tuđman mogao parirati

Predsjednik je čovjek koji ozbiljno, ali u isto vrijeme i ležerno komunicira s ljudima. Pokazao se kao ozbiljan političar i na neki je način ugodno iznenadio, pojašnjava Ivan Šiber, profesor s Fakulteta političkih znanosti.
 Admir Buljubašić/CROPIX

Ivo Josipović je u samo prvih nekoliko mjeseci ove godine dostigao i sve do danas zadržao veću popularnost od bilo kojega drugog hrvatskog političara u proteklih pet godina, pokazuju istraživanja javnog mnijenja.

Prema agenciji Puls, koja od sredine 2004. godine redovito provodi mjesečna terenska istraživanja javnog mijenja - Crobarometar - Josipović je najveći postotak popularnosti zabilježio u travnju i kolovozu ove godine, kada mu je rejting iznosio 84, odnosno 82 posto. Visok postotak Josipovića prati otkako je postao šef države, a čak ga je i u siječnju, gotovo mjesec dana prije službenog dolaska na Pantovčak, 72 posto ispitanika smatralo najpozitivnijom osobom u svijetu politike. Bivši predsjednik Stjepan Mesić, pak, drugi je na ljestvici popularnosti u posljednjih pet godina (ne i trenutačno), a njegov se rejting kretao od najnižeg - 64 posto do najvišeg koji je iznosio 77 posto.

Pobjede u prvom krugu

No, je li aktualni šef države najpopularniji političar samostalne Hrvatske? Je li popularniji i od prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana? Na to je pitanje nemoguće dati odgovor. Naime, 90-ih godina rijetko su se provodila istraživanja o rejtinzima političara, a rezultati onih koja su objavljivana, kao i predizbornih istraživanja rađenih u Institutu “Ivo Pilar”, nisu usporedivi s današnjim anketama zbog različite metodologije i obrade podataka.

Ono što ipak karakterizira svu trojicu predsjednika je to da su svi bili vrlo omiljeni na početku svojih mandata te u nekim prijelomnim situacijama. Primjerice, Tuđman je zasigurno imao iznimno visok rejting u vrijeme međunarodnog priznavanja Hrvatske te neposredno nakon Oluje. Tuđmanovu visoku popularnost oslikava i činjenica da je on oba puta na predsjedničkim izborima pobjeđivao u prvom krugu.

Tuđman bez oscilacija

Prvi put u kolovozu 1992., kada je osvojio 58,73 posto glasova, a drugi put u travnju 1997., kada je dobio potporu od 61,41 posto glasova. Zanimljiv je i podatak da je Franjo Tuđman osobno redovito dobivao veći broj glasova nego što je to uspijevala dobiti njegova stranka - HDZ. Tuđmanu je, međutim, u dva navrata i pala popularnost. Najprije 1991., kada je došlo do vojnih poraza i pada Vukovara, te pred kraj njegove vladavine, kada se HDZ počelo povezivati s korupcijskim aferama.

- Devedesete su bile neko drugo, ratno vrijeme i popularnost je tada bila relativan pojam. No, Tuđman je uvijek bio umjereno popularan i nije imao većih oscilacija niti naglih padova - pojašnjava profesor Ivan Rimac.

Što se tiče Josipovića i Mesića, aktualni šef države vjerojatno je nešto popularniji od svog prethodnika zbog toga što je nekonfliktan - kaže Rimac. Mesić je, pak, imao svojih bljeskova i često je znao provocirati svojim izjavama. Osim toga, uvijek je postojala jedna skupina Mesićevih mrzitelja, obično regrutiranih od strane HDZ-a, koji su stvarali negativnu sliku o njemu. No, on je uvijek bio vrlo popularan, pa i još dok je bio na funkciji premijera. Josipović ima drugačiji pristup - on nije konfliktan čak ni sada, u krizi. Birači su to očito prepoznali - smatra Rimac.

- Ivo Josipović je čovjek koji ozbiljno, ali u isto vrijeme i ležerno komunicira s ljudima. Pokazao se kao ozbiljan političar i na neki način je ugodno iznenadio - pojašnjava popularnost prvog čovjeka države i Ivan Šiber, profesor s Fakulteta političkih znanosti.

Nepopularni premijeri

Za razliku od predsjednika koji su redovito prvi na top-ljestvicama, premijeri su druga priča. Zbog odluka koje donose, a koje često ne nailaze na odobravanje, ne uživaju veliku potporu birača. Prema istraživanjima Pulsa u zadnjih pet godina među premijerima najveću popularnost zabilježila je Jadranka Kosor, i to u veljači ove godine. Bilo je to neposredno nakon što se bivši premijer Ivo Sanader pokušao vratiti na scenu. Njegov neuspjeli pokušaj puča u stranci kojoj je bio na čelu završio je tako da je izbačen iz HDZ-a.

Vlada je tada dobila i najveću potporu za svoje poteze, a odlučnost premijerke da se obračuna sa svojim prethodnikom, nagrađena je potporom od čak 77 posto. Najniži rejting od 33 posto premijerka i šefica HDZ-a imala je u kolovozu prošle godine, mjesec dana nakon što je preuzela vlast. Tako niska potpora ne čudi s obzirom na to da na Jadranku Kosor u to vrijeme nitko nije ozbiljno računao. Do tada je, naime, bila smatrana Sanaderovom sjenkom.

Popularnost bivšeg premijera, prema istraživanjima Crobarometra, kretala se u zadnjih pet godina od 29 do 54 posto. Sanader je najpopularniji bio u siječnju i studenome 2005. godine. Velika popularnost u siječnju, kada su visok rejting zabilježili i tadašnji predsjednik Mesić - 77 posto, te bivši šef SDP-a Ivica Račan - 55 posto, može se povezati sa zajedničkom izjavom Sabora i Vlade od 19. siječnja kojom se potvrdila puna spremnost Hrvatske da se otvore pregovori o punopravnom članstvu Hrvatske u EU. Odluka je donesena konsenzusom svih parlamentarnih stranaka, što je automatski utjecalo na porast popularnosti većine tadašnjih političara.

Sanaderov pad

Sanader je najnepopularniji bio u srpnju prošle godine kada je iznenada i bez obrazloženja podnio ostavku na premijersku funkciju, čime je izazvao veliki bijes javnosti.

- Sanaderova popularnost bila je vezana za njegovu poziciju, a ne za njegovu ličnost. Kad je otišao s funkcije, popularnost mu je brzo počela padati, vjerojatno mnogo brže nego što je i sam očekivao. Bio je moćan, ali njegova moć bila je vezana za organizaciju - kaže Rimac.

Bivši premijer i šef SDP-a Ivica Račan najmanju popularnost zabilježio je u travnju 2006., dok je najveći rejting od 62 posto imao pred kraj života, godinu dana poslije, u travnju 2007.

Milanovićev trijumf

Najviši rejting predsjednika Ive Josipovića od 84 posto zabilježen je u travnju ove godine. Josipović je tada u Parlamentu BiH održao govor u kojem je, među ostalim, izrazio i žaljenje zbog hrvatske politike prema BiH u devedesetima. To je izazvalo reakcije Vlade i HDZ-a koji su zbog toga Josipovića oštro napali. Najnižu popularnost od 72 posto Josipović je imao u siječnju 2010. kada je pobijedio u drugom krugu predsjedničkih izbora i kada formalno još nije bio stupio na novu dužnost.

Predsjednik SDP-a Zoran Milanović najpopularniji je bio u rujnu 2007. godine kada je imao rejting od 58 posto, dok je najnepopularniji bio u ožujku 2008. kada je zabilježio tek 33 posto potpore. U rujnu je na jednom od predizbornih skupova SDP-a u Virovitici Milanović održao dojmljiv govor u kojem je među ostalim rekao “kako o zakonima koji se donose u Saboru, trebaju odlučivati ljudi u Hrvatskoj”, što mu je nesumnjivo priskrbilo dodatne bodove.

Problemi sa ZERP-om

U ožujku 2008., pak, došlo je do raskola u SDP-u i ostavke Željke Antunović, a u Saboru su se prepucavali HDZ i SDP oko ZERP-a, što se na kraju, očito, odrazilo i na Milanovićevu popularnost.

Prema zadnjem istraživanju Crobarometra za kolovoz 2010., deset najpopularnijih političara su - šef države Ivo Josipović s potporom od 82 posto, slijedi ga predsjednik SDP-a Zoran Milanović koji je sa 46 posto zauzeo drugo mjesto.

Osam postotaka manje od Milanovića dobila je premijerka Jadranka Kosor te trenutačno uživa podršku od 38 posto, što je bilo dovoljno za četvrtu poziciju. Treće mjesto sa 40 posto potpore pripalo je, pak, Damiru Kajinu.

Srb na začelju

Na petoj poziciji našao se Radimir Čačić sa 33 posto, šesti je predsjednik HSLS-a Darinko Kosor kojemu je pripalo 21 posto potpore, dok su sedmo i osmo mjesto podijelili šef HSS-a Josip Friščić i Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika.

Njih dvojica dobili su po 20 posto glasova. Na devetome mjestu sa 17 posto našao se Vladimir Šišljagić iz HDSSB-a, dok je zadnje mjesto i 11 posto potpore pripalo Danijelu Srbu iz HSP-a.

Ovo istraživanje se odnosilo na predsjednika države i šefove parlamentarnih stranaka među kojima je i hrvatska premijerka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 05:03