Igoru Rešetaru, tridesetpetogodišnjem poljoprivrednom tehničaru iz Kuršanca, sela nedaleko od Čakovca, donedavno se pisalo samo kao o vođi nekoliko prosvjeda proizvođača mlijeka . Kao predsjednik Hrvatskog saveza udruga proizvođača mlijeka (HSPUM), ovaj je mladi farmer iskakao iz prosjeka seljačkih vođa, a čak je u nekim trenucima velike mlijekarske bune 2012. izgledao kao da je na taj prosvjed i zalutao.
Rešetar se svojom mirnoćom i argumentiranim primjedbama i kritikama itekako razlikovao od zapjenjenih seljačkih vođa kojima nisu bile strane ni psovke, prijetnje i ucjene iza zatvorenih pregovaračkih vrata, a osobito na barikadama.
Nakon što mu je u srpnju 2012. istekao mandat na mjestu predsjednika HSPUM-a, Rešetar se nije želio kandidirati za nastavak vođenja ove udruge, koja samo u protekle tri godine bilježi pad proizvodnje mlijeka od 36 posto, a broj obiteljskih gospodarstava koja se bave mljekarstvom pao je sa 60.000 u 2002. godini na samo desetak tisuća početkom ove godine. To i nije neko veliko čudo ako znamo da su i naši pregovarači za proizvodne kvote uoči ulaska u EU ispregovarali su da ćemo proizvoditi 700 milijuna litara mlijeka, a potrebe domaćeg stanovništva su oko milijardu litara.
Kredit, pa u Austriju
U tim kriznim uvjetima, kada proizvođači mlijeka, nezadovoljni niskom otkupnom cijenom, gotovo svakodnevno odustaju od proizvodnje, Rešetar se odlučio na potez koji je mnoge farmere doveo na prosjački štap. Nadomak svoje kuće u Kuršancu lani je u kolovozu započeo gradnju najmodernije farme, u koju je uložio šest milijuna kuna.
Uz 900.000 kuna ušteđevine, Rešetar je za novu farmu, opremu i 55 mliječnih grla (12 holsteinki i 43 simentalke kupljene u Austriji za 2000 eura po grlu) podigao kredit kod banke Sberbank od 5,100.000 kuna. Na rok otplate od 15 godina, s HBOR-ovom kamatom od 3 posto i uz očekivan povrat kapitalnog ulaganja od 40 posto.
- Takvu sam farmu sanjao od 1998., kada sam, nakon smrti oca Rudolfa, morao prekinuti Agronomski fakultet i vratiti se kući. Tada smo imali 11 muznih krava, 30 grla tovne junadi i obrađivali 33 hektara zemlje. Tada je u Međimurju bilo oko 2500 farmi, a sada ih je petstotinjak. Da ih je ostalo kao prije dvadest godina, sada bismo imali sačuvanih 8000 radnih mjesta - priča nam Igor na svojoj farmi, koju smo posjetili na blagdan Velike Gospe.
Kako na selu nema ni svetka, ni petka, Igora smo zatekli u hranjenju njegovih ljubimica, kojima je osigurao najkvalitetniji smještaj. U štali otvorenog tipa, 55 grla uživa u gotovo hotelskim uvjetima.
Kao prvo, iz vrhunske tehnološke opreme u štali (ako je tako možemo zvati) izvajamo gumene podove koji se nekoliko puta dnevno automatski čiste, tako da je dnevni boravak krava uvijek čist i suh. Ležišta na kojima se krave odmaraju presvučena su posebnim gumenim madracima koji im omogućavaju opušteniji odmor, nakon kojeg stanarke vole prošetati do automatskih četki koje im popravljaju frizuru i češkaju leđa.
Tako opuštene, krave same odabiru vrijeme kada će otići na mužnju gdje ih čeka, vjerovali ili ne, astronaut. To je naziv tipa muznog robota kakav proizvodi nizozemska tvrtka Lely, a Igor ga je kupio na agrosajmu u Hanoveru.
Robot sam zove u pomoć
- Bilo je to 2009., kad su se slični roboti za mužnju prodavali i za više od 200.000 eura. Ugledao sam ovaj s cijenom od 90.000 eura i odmah se na štandu počeo raspitivati o njemu. Prodavač me prvo pitao odakle sam. Kada sam mu rekao, on je ukucao Kuršanec na kartu i rekao: Okej, možete ga kupiti. Objasnio mi je kako je uvjet za kupnju da u roku od tri sata iz njihovih servisa stručnjaci mogu doći do farme nakon što im se upali alarm - priča Rešetar i pokazuje nam na kompjutoru koje sve podatke prati o svojim kravama.
Uz dodatnu opremu (ogrlice za kompjutorsko praćenje kretanja grla, spremnik za mlijeko sa samoispiranjem, posudom za uzorke mlijeka), robot ga je ukupno stajao 130.000 eura, uz 1500 eura za održavanje softvera. Uz ime, zemlju porjekla, genotip, ime oca i datum rođenja, kompjutorski se prate svi važni podaci o svakom pojedinačnom grlu; o količini i kvaliteti mlijeka iz svakog pojedinačnog vimena (važno zbog bolesti), koliko točno pojede hrane, koliko se kreće, koliko dugo preživa hranu... Robot čak i detektira vrijeme kada se krave tjeraju, što je važno i za dolazak veterinara Darija, ali i za Mladena, stručnjaka za miješanje hrane.
Da tvorci ove tehnologije nisu ništa prepustili slučaju, vidjeli smo kod mužnje simentalke Haube. Nakon što se ušetala u prostor za mužnju, Astronaut Lely krenuo je u mužnju pranjem vimena.
(...)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....