VELIKA POLJOPRIVREDNA REFORMA

‘Više se neće smjeti dogoditi da nam 50 posto zemlje stoji potpuno neobrađeno’

Iako je javna rasprava bila gotova krajem ljeta i već je krajem studenog bilo najavljeno da će proći Vladu, novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu zeleno će svjetlo, kako doznajemo, od Vlade dobiti tek na današnjoj sjednici.

Velika reforma raspolaganjem državnim zemljištem trebala bi započeti do ulaska Hrvatske u EU kada će za projekte biti dostupan i novac iz fondova EU.

- Dosadašnji način raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države uistinu je bio, najblaže rečeno, daleko od zadovoljavajućeg, s čime će se složiti i većina samih sudionika.

Do sada je od ukupne površine državnog poljoprivrednoga zemljišta, odnosno 890.241 hektara, uz napomenu da Općine i Gradovi ovaj posao zajedno s Ministarstvom i završno sa Državnim odvjetništvom odrađuju od 2001. godine, ugovorima riješeno 262.405 hektara.

Navedeno iznosi manje od 30 posto državnog poljoprivrednog zamljišta - rekla nam je Vesna Gartner, pomoćnica ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Uteg državi

Više od 50 posto poljoprivrednih površina ne obrađujemo, proizvodimo manje za 50-80 posto poljoprivrednih proizvoda, od izvoznika poljoprivrednih proizvoda pretvorili smo se u uvoznika, od sektora koji je sudjelovao sa 12 posto u BDP-u došli smo na šest posto udjela.

Od grane koja je pokretala ukupno gospodarstvo spali smo na onu koja se doživljava kao uteg gospodarstvu, državi i građanima, navodi se u obrazloženju donošenja zakona.

Raspisivanje natječaja

Predloženim Zakonom ukidaju se Programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koje su donosile jedinice lokalne samouprave za svoje područje, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, zbog dosadašnje neefikasnosti takve osnove za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.

Umjesto jedinica lokalne samouprave koje su također raspisivale natječaje za zakup i prodaju te donosile odluke o izboru najpovoljnijih ponuditelja na natječaju, poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem preuzima Agencija za poljoprivredno zemljište.

Sukladno navedenom, ukidaju se dosadašnji oblici raspolaganja poput prodaje, dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i dugogodišnjeg zakupa za ribnjake, a propisuje se raspolaganje putem zakupa i zakupa za ribnjake na 50 godina i privremeno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, prodaja izravnom pogodbom te davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na korištenje bez javnog poziva.

Uvodi se odgovornost

“Osim što služi prilikom natječaja, program služi kao osiguranje da će ga poljoprivrednik ostvarivati u periodu zakupa.

Svake godine poljoprivrednik mora obrazložiti ostvarivanje programa i korištenje zemljišta, a ne bude li tako, ugovor se raskida. Na ovaj način uvodimo odgovornost sudionika, a ne kao do sada gdje je program bio lista lijepih želja koje nije trebalo ostvarivati”, navodi se u obrazloženju zakona.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi donijeti okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, povećanje korištenih poljoprivrednih površina te stavljanje u funkciju do sada nekorištenoga poljoprivrednoga zemljišta.

- Mislimo da poljoprivreda u Hrvatskoj može iskoristiti resurse koji su nam na raspolaganju, zaposliti ljude, stvoriti novu vrijednost i pokrenuti i druge sektore, a da bismo to ostvarili, moramo mijenjati stanje - zaključuje Gantner.

Prvenstvo otkupa prema broju bodova

Pravo prvenstva na pozivu za zakup imaju fizičke ili pravne osobe koje su ostvarile najviši zbroj bodova od ukupno propisanih 100, od čega Gospodarski program nosi do 60 bodova, posjed temeljem valjano provedenog natječaja 20 bodova te zakupnina do 60 bodova. Gospodarski program prvenstveno vrednuje optimalizaciju poljoprivrenih resursa kojim raspolaže gospodarstvo, zatim znanje, sposobnosti...

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 15:24