‘U manjim gradovima ljudi se boje ići na ulicu’

ZAGREB - Prosvjedi u Zagrebu sve su masovniji - od nekoliko stotina demonstranata prije desetak dana, broj je u petak narastao na 10.000 ustrajnih prosvjednika u maršu kroz grad .

Slab odaziv

U drugim krajevima Hrvatske brojke su manje impresivne. Doduše, jučer se u Varaždinu okupilo oko 1500 ljudi, a prije osam dana u Osijeku je prosvjedovalo oko 1000 demonstranata. Tzv. Facebook prosvjedi u dva su navrata u Puli okupili 400 nezadovoljnika, u Rijeci i Splitu 300, u Đakovu 100, a jučer u Virovitici, Zadru i Slavonskom Brodu u prosjeku stotinjak ljudi.

Moglo bi se zaključiti da Zagreb vodi privatni rat protiv Vlade i da to nije problem Hrvatske. No, stručnjaci upozoravaju da raskorak u masovnosti ne bi smio uljuljkati Banske dvore.

Potencijalni okidači

- Premijerka Kosor ne bi trebala mirno spavati. Daljnji prosvjedi ovise o tome kako će se Vlada postaviti, hoće li se dogoditi nešto poput divljanja cijena ili skore haaške presude. To lako može djelovati kao okidač - upozorava politički psiholog Nebojša Blanuša.

S njim se slaže i politolog Višeslav Raos.

- Premijerka Kosor ne može odmahnuti rukom. Pitanje je koja će interesna skupina dati daljnji pečat prosvjedima - ističe Raos.

Ne treba čuditi to što je Zagreb epicentar demonstracija. To je posljedica neravnomjernog razvoja Hrvatske, a pokazuje i da se građani u manjim gradovima više plaše.

- U malim sredinama građani puno više ovise o lokalnim moćnicima i boje se za radno mjesto ako ih netko vidi na prosvjedima. Izvan metropole jači je i utjecaj crkvenih struktura - naglašava Raos.

Strah od otkaza

- Zanimljivo je, ipak, da su prosvjedi najmasovniji u Zagrebu gdje se, bez obzira na krizu, najbolje živi. To govori da građani više nisu zadovoljni samo osnovnim stvarima - tvrdi Raos.