SUKOB ZBOG SINAGOGE U ZAGREBU

‘Tražili su da nas izbrišu, a sad bi pomirenje. Ne može!’

Židovska kultura ne zna za kopije, a ovakva bogomolja graniči s kičem pa nam je ta ideja neprihvatljiva, kaže rabin Prelević

Zagrebački Židovi, organizirani u Židovskoj općini Zagreb i Bet Israelu, ponovno su iskopali ratne sjekire nakon što su se javile inicijative za uređenje prostora u Praškoj ulici, gdje je nekad bila sinagoga. Čini se da od dijaloga i “pomirenja”, što predlaže Bet Israel kad je riječ o uređenju tog mjesta, zasad nema ništa, naprotiv, ponovo su pale teške riječi i optužbe.

- Vladimir Šalamon, Slavko Goldstein i još 15 članova tražili su, kad su se odvojili i osnovali Bet Israel, da se ukine Židovska općina Zagreb, dakle, da se izbriše s popisa vjerskih zajednica u Hrvatskoj, a sada traže razgovor. To je nonsens kojem nema premca - gotovo je bijesno reagirao prof. dr. Ognjen Kraus, predsjednik ŽOZ-a i ugledni zagrebački liječnik, na inicijativu Bet Israela u Jutarnjem listu da se sjedne za stol i raspravlja o prijedlogu arhitekta Nenada Fabijanića za Prašku, kao i uopće o tome što bi trebalo učiniti na tom mjestu.

Nikad nisu ni pisali

O pomirenju dviju zajednica, pa makar samo dijalogu o tom pitanju, nema govora od strane Židovske općine Zagreb. - Dosta nam je pritisaka sa strane Bet Israela i doista je vrijeme da prestanu manipulacije i pregovaranja preko medija - poručuje Kraus. Podsjeća da je svojedobno više puta razgovarao sa Slavkom Goldsteinom i njegovim sinom Ivom, sada veleposlanikom u Francuskoj, i rekao da prvo moraju uputiti pismo Vijeću Općine i javno se ispričati ako žele bilo kakav dijalog. - Nikada nam se pismeno nisu obratili - kaže Kraus.

Fabijanićev prijedlog koji je izazvao brojne reakcije i podigao toliku prašinu među Židovima Kraus nije htio komentirati. Rekao je samo da je upoznat s više verzija tog projekta na kojem Fabijanić radi već tri godine. Prema Krausovim riječima, prostor u Praškoj svakako je prioritet za ŽOZ. - Neću ništa najavljivati. No mogu reći da mi o Praškoj itekako vodimo računa i da ćemo tu svakako realizirati nešto što će biti povezano s poviješću tog mjesta, odnosno sa sudbinom naše sinagoge, drugim riječima, s onim što se tu dogodilo, a to su kulturocid i zločin - kaže dr. Kraus.

Rekonstrukcija hrama

Ne slaže se načelno s prijedlogom Bet Israela da se obnovi vandalski razorena sinagoga, zato što je danas Židova u Zagrebu ostalo tako malo da im nije potrebna velika sinagoga, a za njihove vjerske potrebe dovoljno je nekoliko bogomolja, koje postoje. Skeptičan je i prema ideji rekonstrukcije samog pročelja hrama. Upitna je ideja da se iza takvog pročelja, u biti kulise, podigne objekt koji bi pokrivao više teško spojivih funkcija. - Židovska kultura ne zna za replike, kopije, pa je za nas ta ideja potpuno neprihvatljiva -rekao nam je i rabin ŽOZ-a Luciano Moše Prelević. Još jedan razlog ide u prilog tomu, kako objašnjavaju Kraus i Prelević, a to je da se, prema spoznajama stručnjaka, arhitekata i povjesničara umjetnosti, ne mogu utvrditi takvi detalji izvorne građevine koji bi mogli poslužiti za iole ozbiljnu rekonstrukciju, a kopija napravljena otprilike na granici je kiča.

Lustig za Prašku

Nesporazumi između zagrebačkih Židova o objektu u Praškoj vuku se godinama, ali o njima u zadnje vrijeme u javnosti i medijima nije bilo toliko govora. Sada se ponovo sve rasplamsalo. Na strani Bet Israela, koji predlaže da se zajednički donese odluka o uređenju mjesta bivše sinagoge, ugledni je filmski producent Branko Lustig. Predsjednik Bet Israela, dr. Vladimir Šalamon, za razliku od Krausa, smatra da bi, kad je riječ o tome, nesuglasice trebalo ostaviti po strani. - Naši nesporazumi su trenutno marginalni i moramo zajednički raditi na projektima koji su u interesu svih Židova. Praška je projekt, koji nadmašuje sve nesporazume - kaže Šalamon.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 06:58