‘Priznajte nam i minska polja pod zemlju za obrađivanje’

ZAGREB - Iako su i premijerka Jadranka Kosor i šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU Vesna Pusić, te glavni pregovarač Vladimir Drobnjak, najavili kako bi pregovori s EU mogli završiti do kraja godine, sve je manje izgleda za to. A čini se da se pojavio i novi problem - poljoprivreda.

Naime, kada je Drobnjak prije tri dana u Bruxellesu govorio o zatvaranju poglavlja, naveo je da bi Hrvatska u lipnju “sigurno mogla zatvoriti tri poglavlja - Javne nabave, Sigurnost hrane, fitosanitarnu i veterinarsku politiku te Prometnu politiku. Istaknuo je da su u poodmakloj fazi za zatvaranje i poglavlja Sloboda kretanja kapitala, Ribarstvo, Okoliš, Pravda, sloboda i sigurnost, te da je tehnički spremno za zatvaranje i poglavlje Financijski nadzor.

Nerado se spominje

No, poljoprivredu u Bruxellesu Drobnjak nije spomenuo niti jednom riječju. A upravo bi ona mogla postati novi kamen spoticanja jer je riječ o jednom od najzahtjevnijih područja. Iako se uvriježilo mišljenje da će poglavlja Pravosuđe i Tržišno natjecanje donijeti najviše problema Hrvatskoj, čini se da bi i poljoprivreda mogla imati sličan učinak. Uostalom, to poglavlje pokazalo se najzahtjevnijim za većinu zemalja koje su pregovarale s EU jer 60 posto budžeta EU otpada upravo na poljoprivredu i ruralni razvitak.

Osim što se to poglavlje kod nas u posljednje vrijeme nerado spominje, dugo se u tajnosti držalo i 39 prijelaznih razdoblja i izuzeća koja je u okviru toga zatražila Hrvatska. Jutarnji list prvi put donosi sve hrvatske zahtjeve.

Među njima se nalazi niz kozmetičkih zahtjeva poput onih da se hrvatski tradicionalni nazivi, primjerice, Prošek, Opolo, Plavac, Mlado vino portugizac, Bermet i Dingač uvrste na Listu tradicionalnih izraza ili da se dozvoli upotreba naziva “pekmez”, “domaća marmelada”, “domaći brandy”, “domaći rum” i slično. Takve zahtjeve EU bi bez većih problema mogao prihvatiti, kao i one da se Hrvatskoj omogući uvrštavanje tradicionalnih specifičnih izraza za kvalitetna vina s kontroliranim zemljopisnim podrijetlom, proizvedena u RH. Primjerice, da uz takva vina stoji izraz - arhivsko vino, mlado vino, desertno vino, likersko vino i slično.

Drugačiji tretman

No, velikih problema moglo bi biti s prihvaćanjem zahtjeva koji se odnose na državne potpore, na proizvodnju šećera ili pak na zahtjev koji se odnosi na računanje poljoprivrednih površina. Također su upitni i zahtjevi u kojima se traži drugačiji tretman Hrvatske, primjerice, zahtjev Hrvatske da se na nju do 31. prosinca 2015. godine ne primjenjuju rokovi glede potpore poljoprivrednim gospodarstvima u restrukturiranju.

- Zahtjevi Hrvatske, poput onih da se pri izračunu financijske omotnice za izravna plaćanja u referentne površine uključe i minirane i minsko sumnjive površine, te neregistrirana ili neobrađena zemljišta, mogu biti veliki problem. Takvi zahtjevi su ozbiljni i bojim se da ih Europa neće prihvatiti, kaže potpredsjednik HNS-a Jozo Radoš.

Nezavidna situacija

- Zašto bi nam se to dozvolilo? Naš je problem to što nismo zasadili masline, obradili površine, razminirali teren, kaže Radoš. Dodaje kako gospodarstvo nije pripremljeno za to te da je posao loše odrađen. - Ako pregovori budu loši i EU odbije mnogo zahtjeva, Hrvatska će se naći u nezavidnoj situaciji. Ako ne pristanemo na takvu odbijenicu većeg dijela naših pregovaračkih postavki, riskirat ćemo gubitak dodatnog dragocjenog vremena i prolongirati rok zatvaranja poglavlja. Ako, pak, Hrvatska pristane na nepovoljne odredbe, to može dovesti do novih unutrašnjo-političkih problema. Svi će biti oštećeni, smatra Radoš.

Božidar Pankretić, potpredsjednik HSS-a, uvjeren je da će poglavlje uskoro biti zatvoreno i da neće biti problema. - Dobro smo odradili posao oko financijske omotnice, kaže Pankretić koji vjeruje da će proći većina zahtjeva, kao i onaj da se minska polja uvrste u poljoprivredne površine.