Zvuči protivno zdravom razumu, no učestale oštre zime u Europi velikim su dijelom povezane s globalnim zagrijavanjem, tvrde njemački znanstvenici . Oni podsjećaju da je u posljednjih 10 godina na Starom kontinentu zabilježeno nekoliko snažnih zima, među kojima prednjače one 2005./2006. te 2009./2010. godine. Veljača 2012. lako bi se mogla uklopiti u taj trend.
Krivca za jake zime u Europi znanstvenici vide u topljenju arktičkog leda, čija se površina u posljednjih tridesetak godina smanjila za 20 posto.
Rekordno niska razina
Povlačenje ledenog pokrova u Arktičkom oceanu dovodi do toga da Sunčevo zračenje tijekom ljeta još jače zagrijava vodu. Usto, toplina akumulirana u vodi oslobađa se u atmosferu.
Mjerenja američkog Nacionalnog centra za snijeg i led u Boulderi pokazala su da je ledeni pokrov u Barentsovu i Karskom moru, koji su dio Arktičkog oceana, ove zime rekordno nizak. Istodobno, temperature zraka iznad Barentsova i Karskog mora bile su više od prosječne.
- Golema područja na Arktiku bez leda djeluju kao grijalice jer je njihova voda toplija od zraka iznad. Zbog toga je značajan dotok topline koja se penje u atmosferu, čega nema kada je sve prekriveno ledom. Dotok dopline u atmosferu pospješuje pak stvaranje sustava visokog tlaka oko Barentsova mora koji raspršuje hladan zrak u Europu - izjavio je za Independent prof. Stefan Rahmstorf iz Instituta za istraživanje utjecaja klimatskih promjena u Potsdamu. Prof. Rahmstorf i njegovi suradnici još su prije dvije godine u časopisu Journal of Geophysical Research upozorili da je topljenje arktičkog leda jedan od mehanizama koji dovodi do hladnijih zima u Europi.
Potpuno nestajanje
Rahmstorfova istraživanja u časopisu Tellus A potvrdili su sada i znanstvenici iz Instituta Alfred Wegener, također iz Potsdama. Nastavi li se taj led topiti sadašnjom brzinom do kraja stoljeća, mogao bi potpuno nestati tijekom ljetnih mjeseci. To bi, pak, moglo utrostručiti mogućnost pojave hladnih zimskih ekstrema u Europi i sjevernoj Aziji.
Prema predviđanjima Međudržavnog panela za klimatske promjene (IPCC), temperatura na Zemlji u 21. stoljeću mogla bi porasti između 1,8 i 6,4 Celzijeva stupnja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....