Znanstvenici potvrdili: Mozak političara je drukčiji od ‘običnog’

ZAGREB - Između ljevičara i desničara postoje anatomske razlike u mozgu, tvrde britanski znanstvenici s University Collegea u Londonu. Njihova studija, objavljena časopisu Current Biology, ukazuje na to da ljudi s liberalnijim političkim stavovima imaju veći prednji cingularni korteks. Riječ je dijelu mozga koji ima važnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka, ali i empatije te u kontroli nesigurnih i konfliktnih situacija.

Psihološke osobine

Konzervativci, pak, imaju veću amigdalu, bademastu strukturu u središtu mozgu koja je povezana s anksioznošću , strahom te općenito emocionalnim ponašanjem.

Akademik Ivica Kostović, ravnatelj Hrvatskog instituta za mozak, smatra da današnja znanost pomoću funkcionalne magnetske rezonancije ne može odrediti koji je čovjek političar.

Razvoj tijekom života

- No, kao neuroznanstvenik mogu reći da će ljudi koji bolje razumiju ponašanja drugih, koji imaju veću socijalnu interakciju i empatiju, sigurno imati dobro razvijene neuronske krugove prednjeg girusa cinguli i precingularnog korteksa - komentira Kostović koji smatra da dobar političar mora biti lider, razumijevati probleme drugih te predočiti si posljedice svojih činova.

- Mozak idealnog političara mora imati razvijen prednji cingulum i precingulum, koji su važni za socijalno ponašanje i razumijevanje ljudi. Mora imati razvijen osjećaj za moralno, a područja mozga za moralno ponašanje smještena su u čeonom dijelu prefrontalnog korteksa.

On bi nadalje morao suprimirati agresiju, odnosno emocionalno ponašanje, orbitalnim dijelom čeonog režnja - rekao je Kostović i naglasio da je za planiranje budućnosti jako važan razvijen frontalni režanj.

- Ja se često šalim i kažem da se neki političari ponašaju kao da nemaju frontalni režanj, a time želim reći da uopće nisu svjesni posljedica svojih riječi, poruka i postupaka - dodao je Kostović te ističe da se ljudski mozak mijenja tijekom života.

Velika uloga genetike

- Genetika igra veliku ulogu, no nakon rođenja, u prve tri godine života, razvijaju se milijarde novih sinapsi, a sve se događa u intrekaciji s roditeljima i okolinom. No, mozak se razvija do 30. godine. Zaključak: osoba ne smije biti političar, niti politički odlučivati prije 18. godine jer joj se mozak u ranoj adolescenciji dramatično mijenja - zaključio je Kostović.

Rekao je i kako se u dramatičnim situacijama, kao što je rat, događa da ljudi jednostavno zakažu. No, u politici se ne smije zakazati, kaže Kostović i kao primjer navodi japanskog premijera Naota Kana koji je u dramatičnoj krizi uspio čak povećati povjerenje japanske javnosti.