Zdravko Marić: 'U četvrtak će javnosti biti predstavljene porezne izmjene'

Ministar financija Zdravko Marić u srijedu je nakon sastanka u Vladi s koalicijskim partnerima izjavio kako će javnosti u četvrtak biti predstavljene izmjene poreznog sustava koje bi stupile na snagu od idućeg godine, ocijenivši da je na sastanku bilo puno dobrih i konkretnih prijedloga.

Marić je novinarima rekao da će na sjednici Vlade u četvrtak biti predstavljene ekonomske i fiskalne politike za 2019. s projekcijama za 2020. i 2021. godinu, a nakon sjednice prijedlog izmjene poreznog sustava.

"Sutra će biti prezentacija za javnost, nadam se nakon sjednice Vlade. Na Vladi ćemo među ostalim predstavljati smjernice ekonomske i fiskalne politike za sljedeće tri godine, jedan regularni korak u proračunskom procesu, tako da ćemo na tragu toga dati konture ovog paketa o kojem smo danas razgovarali", kazao je Marić.

Dodao je kako je današnji sastanak sa koalicijskim partnerima protekao u vrlo konstruktivnom ozračju. "Kao i kod rasprava o bilo kojoj temi, tako i kod poreznog sustava teško možemo očekivati da ćemo naći u potpunosti unisono suglasje", izjavio je Marić napominjući kako neki od kolega saborskih zastupnika i koalicijskih partnera gledaju iz perspektive poduzetnika ili građana, ali svi su svjesni da u cijeloj problematici treba gledati cjelinu.

"Naša ideja je od samog početka bila da sav taj pozitivan efekt konsolidacije javnih financija koji smo napravili i činimo zadnje dvije, tri godine dodatno prelijemo i na porezno rasterećenje i da se to najviše osjeti na građanima, odnosno poduzetnicima kako bi imali povoljne i pozitivne povratne efekte na gospodarstvo, potrošnju, investicije, zapošljavanje, na plaće", rekao je.

Na novinarski upit radi li se o 2,7 milijardi kuna rasterećenja, Marić je kazao kako će se suzdržati od svih komentara.

Na upit hoće li uvažiti neke prijedloge koji su mu danas izloženi na sastanku, Marić je kazao da kako su neke stvari uzete u razmatranje. "Naravno da ćemo uvažiti komentare koalicijskih partnera", izjavio je.

"Bilo je jako puno dobrih i konkretnih prijedloga, odnosno komentara i općenito rasprava. Trajala je gotovo dva sata, i više od toga", rekao je Marić, ocijenivši da je rasprava bila jako dobra.

Na upit što misli o prigovorima pojedinih koalicijskih partnera da se ništa ne radi za one s niskim plaćama koji najviše i napuštaju zemlju, Marić je rekao kako nije uvijek jednostavno gledati izravnu refleksiju poreznih izmjena na plaće.

Pojasnio je da bilo kakva promjena u sustavu poreza na dohodak ne znači nužno i povećanje neto plaće, jer porezni ustav i zakonodavstvo definiraju tko usteže koliko poreza i posredno drugih nameta od bruto plaće.

Kako je istaknuo, prijedlog o podizanju neoporezivog dijela plaće sa sadašnjih 3.800 na 5.000 kuna ima svoje pozitivne strane ali i izazove te će se on razmotriti, napomenuvši da takvog prijedloga nema u originalnom planu porezne reforme.

Na upit da prokomentira prijedlog o snižavanju stope PDV-a na svježe povrće, voće, meso i robu s 25 na 13 posto, Marić je rekao da je PDV regresivni porez, što znači da ga isto plaćaju bez obzira kolika im je plaća, no u relativnim odnosima, pitanje je koliko ta mjera kome znači.

Kako je rekao, intencija tog prijedloga je da se utječe na smanjivanje tzv. regresivnog efekta, jer je to između ostalog jedini način na koji i građani s najnižim dohotcima, koji u ovome trenutku nisu u škarama poreza na dohodak, mogu osjetiti porezne izmjene. Njima, naime, potrošnja na hranu i stanovanje uzima najveći dio dohotka.

Na upit o problemima zdravstvenog sustava i najavama da bi se povećao doprinos za zdravstveno osiguranje (za 1,5 postotnih bodova, na 16,5 posto), ministar financija je ponovio kako je i u najavljenim izmjenama odgovornost Vlade gledati cjelinu te kako treba posložiti zdravstveni sustav da bude i financijski održiv.

Predviđenim poreznim izmjenama uz ostalo se prepoznaje i taj dio kako bi se dao dodatni doprinos na prirodnoj strani, rekao je Marić, ponavljajući kako to nije rješenje svih problema.

Podsjetio je i da se, kao što se vidjelo i proteklih godina, uspjelo pronaći dodatna sredstva za zdravstvo, značajno su smanjene dospjele obveze, smanjen i ukupni dug bez povećanja javnog duga.

"Ali i tada sam rekao, a i sada - važno je pronaći i određene mjere koje će značiti racionalizaciju i na rashodnoj strani. Na taj način jedino možemo osigurati dugoročnu održivost zdravstvenog sustava", povesti i određene mjere nije rješenje samo na prihodnoj strani.

Porezno rasterećenje od 2,7 mlrd kn?

Kako su mediji pisali proteklih dana, u sklopu trećeg kruga poreznih reformi od početka svog mandata Vlada će predložiti od početka 2019. podizanje praga za oporezivanje plaća po najvišoj stopi od 36 posto i to sa sadašnjih 17.500 na 30.000 kuna.

Predložit će i povećanje zdravstvenih doprinosa sa 15 na 16,5 posto, uz istodobno ukidanje doprinosa za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu na radu od 0,5 posto. Time bi se poduzetnici rasteretili za oko 700 milijuna kuna.

Smanjenje opće stope PDV-a za jedan postotni bod, s 25 na 24 posto, što se razmatralo prije mjesec i pol dana a u sklopu je izbornog programa HDZ-a, zasad se odustalo, no zauzvrat, predlaže se za pojedine kategorije proizvoda – svježe voće, povrće, meso i ribu, sniziti stopu PDV-a s 25 na 13 posto.

U sustavu PDV-a planiraju se još neke promjene. Tako će se proširiti pravo tvrtkama na odbitak pretporeza kod kupnje automobila. Ta je pogodnost od početka godine vraćena za vrijednost vozila do 400.000 kuna, a sada bi se to ograničenje ukinulo.

To je u skladu s europskom direktivom koja ne priznaje takve limite ako je odbitak pretporeza dio zakonodavstva. Uz to, odbitak pretporeza omogućit će se i za kupnju plovila i zrakoplova.

Također, planira se podignuti paušal koji plaćaju iznajmljivački, a trenutno iznosi 300 kuna po krevetu. Taj iznos neće biti jednak za cijelu Hrvatsku, jer su zarade po iznajmljivanju kreveta različite u Dubrovniku ili na kontinentu.

Poreznim izmjenama planira se rasteretiti poduzetnike i građane, kako navode neki koalicijski partneri, za 2,7 milijardi kuna, nakon što su u prvom krugu poreznih izmjena od 2017. rasterećeni za 2,5 milijarde kuna, a u drugom krugu, od ove godine s dodatnih između 1,1 i 1,2 milijarde.