Zbog povećanih troškova poljoprivrednici u EU mogli bi dobiti po 15.000 eura na inicijativu Hrvatske

Europska komisija predložila je u petak iznimnu mjeru koju financira Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) kako bi se državama članicama omogućilo plaćanje jednokratnog paušalnog iznosa poljoprivrednicima i poljoprivredno-prehrambenim poduzećima pogođenim značajnim povećanjem ulaznih troškova.

Mjera je to za koju se početkom travnja zauzela ministrica Marija Vučković uime 13 članica EU-a na sastanku ministara poljoprivrede.

Prema tim prijedlozima, poljoprivrednici u EU-u koji imaju sve veće troškove gnojiva, stočne hrane i goriva zbog rata u Ukrajini mogli bi dobiti do 15.000 eura, a povezanim malim tvrtkama pomoć do 100.000 eura mogla bi stići izravno iz sredstava EU-a za ruralni razvoj.

Takva povećanja cijena, posebice energenata, gnojiva i stočne hrane, narušavaju poljoprivredni sektor i ruralne zajednice, što dovodi do problema s likvidnošću i novčanim tokovima poljoprivrednika i malih ruralnih poduzeća aktivnih u preradi, marketingu ili razvoju poljoprivrednih proizvoda, stoji u objavi EK.

Izravnim rješavanjem ovih izazova novčanog toka, potpora će se pozabaviti poremećajima na tržištu i tako pridonijeti globalnoj sigurnosti hrane.

- Poljoprivrednici, uz potporu Zajedničke poljoprivredne politike, nastavljaju neumorno dokazivati ​​svoju vrijednost proizvodnjom hrane u teškim okolnostima. Nakon pandemije covida-19, sada su jako pogođeni posljedicama ruske invazije na Ukrajinu. Ovom mjerom, posljednjom u nizu u sklopu ZPP-a, mi ih podržavamo kako bi mogli nastaviti proizvoditi hranu koja je potrebna svijetu, brinuti se za svoju zemlju i za svoje obitelji, rekao je povjerenik za poljoprivredu, Janusz Wojciechowski.

Ova bi mjera trebala omogućiti državama članicama da odluče koristiti raspoloživa sredstva do 5 posto njihova proračuna EPFRR-a za godine 2021. – 2022. za izravnu potporu dohotku poljoprivrednicima i malim i srednjim poduzećima aktivnim u preradi, marketingu ili razvoju poljoprivrednih proizvoda. To predstavlja potencijalni proračun od 1,4 milijarde eura u EU. Od država članica traži se da ovu potporu usmjere na korisnike koji su najviše pogođeni trenutačnom krizom i koji se bave kružnim gospodarstvom, upravljanjem hranjivim tvarima, učinkovitom upotrebom resursa ili ekološkim i klimatskim metodama proizvodnje.

Komisija također pojačava praćenje glavnih poljoprivrednih tržišta pogođenih ratom. Nakon odluke objavljene danas, države članice morat će obavijestiti Komisiju o svojoj mjesečnoj razini zaliha žitarica, uljarica, riže i certificiranog sjemena ovih proizvoda koje drže relevantni proizvođači, veletrgovci i operateri.

Europska komisija je također pokrenula namjensku nadzornu ploču koja predstavlja ažurirane, detaljne statistike o cijenama, proizvodnji i trgovini mljevenom pšenicom, kukuruzom, ječmom, repicom, suncokretovim uljem i sojinim zrnom na razini EU i na globalnoj razini. To tržišnim subjektima pruža pravovremenu i točnu sliku dostupnosti osnovnih proizvoda za hranu i hranu za životinje.