Zbog novog pravilnika prijeti poskupljenje Hrvatima omiljenog jela: ‘Vjerojatno vodi ka tome‘

Janjenja su već počela, a uskoro počinje i sezona jarenja. No pred domaćim proizvođačima novi su izazovi - kako osigurati plasman janjadi i jaradi na tržište.

"Nemamo kamo plasirati janjetinu. U Istri postoji samo jedna klaonica koja ne može prihvatiti toliki pritisak. Ako sad zovete klaonicu da vam treba klanje, naručit će vas za pet, šest mjeseci", kaže uzgajivač istarske ovce Vedran Macan za Dnevnik Nove TV.

Kamen spoticanja je odredba prema kojoj je za vlastite potrebe godišnje odobreno klanje najviše deset ovaca i koza. Proizvođači upozoravaju da bi takvo ograničenje moglo dodatno otežati opstanak malih gospodarstava, ali i potaknuti širenje crnog tržišta.

"Ljudi će prestati prijavljivati stada. Stada neće biti markirana, uvedena, a oni koji imaju markirana stada oni neće prijavljivati jarenja i janjenja nego će jednostavno to sve proći mimo kontrole", upozorava Kruno Čičko iz Regionalne udruge kozara i ovčara RUKA.

Stoga traže osnivanje radne skupine koja bi pronašla dugoročno održiv model. Dodatni troškovi posebno bi opteretili i proizvođače na otocima.

"Gdje bi taj uzgajivač trebao u vozilu spremiti životinje za klanje, platiti trajekt, odvesti primjerice u Rijeku, u registrirani objekt na klanje životinja u sustavu hlađenja, doći ponovno do trajekta i ponovno trajektom meso prevesti u Rab da bi ga onda u konačnici prodao na svom gospodarstvu, gdje mora imati registriranu mesnicu", govori Zdravko Barać iz Hrvatskog saveza uzgajivača ovaca i koza.

Sve bi se to u konačnici moglo odraziti i na Hrvate koji su poznato veliki obožavatelji janjetine. Hoće li dodatni troškovi proizvodnje i skladištenja značiti i skuplju janjetinu na uskrsnim stolovima?

"U konačnici cijela ova situacija vodi vjerojatno ka poskupljenju", smatra Barać.

Od resornog Ministarstva traže pojašnjenje na temelju kojih je kriterija određen prag od deset životinja i je li prije ograničenja provjerena stvarna dostupnost klaonica.

"Taj broj od deset životinja rezultat je proučavanja drugih država članica. U Republici Hrvatskoj imamo 98 odobrenih klaonica papkara od kojih 90 posto kolju ovce i koze i sve su odobrene za uslužna klanja", govori Zrinka Dugonjić Odak iz Uprave za veterinarstvo.

Domaći proizvođači kažu kako su od 98 odobrenih klaonica, na upit o mogućnosti uslužnog klanja, dobili tek tri potvrdna odgovora. Upozoravaju da bi ovakva ograničenja mogla ići na ruku uvoznicima, dok će mali domaći uzgajivači odustajati od proizvodnje.

"Problem kod uvoza je taj što većina dolazi iz Rumunjske, Bugarske, tih dijelova gdje su zarazne bolesti sada, koje ako dođu u Hrvatsku će biti opća tragedija", upozorava Čičko za Dnevnik Nove TV.

Do kolovoza prošle godine u Hrvatsku smo uvezli 1472 tone janjećeg i kozjeg mesa, u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura. Samo iz Rumunjske stiglo je oko tonu i pol kozjih trupova i polovica te čak 695 tona - janjećih trupova.