KAKO DALJE?

Zbog čega NISMO ZEMLJA ZA BIZNIS: Imamo dvaput više mobitela od Švicaraca, ali najmanje ulažemo u obrazovanje

Prema poreznom opterećenju samo su dvije zemlje na svijetu gore od nas, prema troškovima poljoprivredne politike samo su tri gore, prema teretu Vladine regulative smo peti među najgorima, po neproduktivnosti javnih rashoda smo među najgorih 13...

ZAGREB - Prema poreznom opterećenju samo su dvije zemlje na svijetu gore od nas, prema troškovima poljoprivredne politike samo su tri gore, prema teretu Vladine regulative smo peti među najgorima, po neproduktivnosti javnih rashoda smo među najgorih 13... No, zato smo među najboljih deset posto po broju pretplatnika mobitela, 24. smo u svijetu po broju fiksnih telefonskih linija, a 27. po kvaliteti cesta.

Inflacija, malarija i HIV

Dobro stojimo i s rasprostranjenošću i korištenjem interneta. Najbolji na svijetu smo po rastu inflacije, kao i po utjecaju i pojavnosti malarije i HIV-a! Dobro je da nas barem to ne treba brinuti.

Rezultati posljednje svjetske liste konkurentnosti u izdanju Svjetskog ekonomskog foruma, na kojoj se Hrvatska natječe s još 141 zemljom, popeli su nas za točno jedno mjesto u odnosu na lani - sa 77. na 76.

Tu bi listu vrlo detaljno trebali proučiti premijerka Jadranka Kosor i posebno ministar gospodarstva Đuro Popijač koji obrazlaže kako smo izašli iz krize. Naime, hrvatsku konkurentnost među lošijima čvrsto drži upravo Vlada, a zemlja koja je tako nekonkurentna i koja je zabilježila posljednji rast BDP-a od samo 0,8 posto sigurno ne izlazi iz krize. Lista je potpuno jasno rekla da država porezima previše cijedi poduzeća i građane te da to što ubere, troši potpuno neefikasno, točnije - rastrošna je. Najviše novca bacila je na poljoprivrednu politiku po čijim smo troškovima 139. na listi, a istodobno su svi mediji preplavljeni kuknjavom da uvozimo gotovo sve što pojedemo, da imamo hektare i hektare neobrađene zemlje te da seljaci propadaju, a uvoznici hrane se bogate.

Ceste su odlične, ali...

Hrvatska slabo štiti strane ulagače i male dioničare, ima loš pravni okvir za rješavanje sporova, ima jake monopole i snažan odljev mozgova. Uglavnom, na listi naših najgorih osobina većinom su one o kojima odlučuje izravno politička elita. U čije poštenje, prema listi Svjetskog ekonomskog foruma, malo tko vjeruje. Naime, prema povjerenju u poštenje političara smo na 104. mjestu. Istodobno ono po čemu smo najbolji uopće ne ovisi o Vladi. Imamo jaku telefoniju jer je ona rano prepuštena privatnoj inicijativi, a inflacija nam je odlična zbog odlučnosti HNB-a.

Jedino što bivšim vladama možemo priznati jest cestovna infrastruktura u kojoj smo jaki i koju smo platili velikim kreditima, ali nam one ipak nisu donijele jaču ekonomsku aktivnost. Lijepo se voziti autocestom na more, ali bilo bi još ljepše da njome juri više kamiona sa sirovinama koje prerađujemo i potom izvozimo gotove proizvode.

Lista konkurentnosti opet razbija još jedan mit kojim i vladajući pokušavaju uvjeriti građane kako je i činjenica da oni dobro žive i imaju visoke plaće kriva za hrvatsku nekonkurentnost.

Najkonkurentnija zemlja na svijetu je Švicarska, slijede Singapur, Švedska, Finska, SAD... a u svima njima plaće su znatno veće nego u Hrvatskoj. No, što ih čini najkonkurentnijima? Švicarska je po efikasnosti tržišta rada najbolja na svijetu, baš kao i u poljoprivredi.

Mit o plaćama

Njena vlada pametno troši proračunski novac, njeni građani vjeruju svojim političarima, nema odljeva mozgova, korupcije gotovo nema, radnici i poslodavci odlično surađuju.

I da, koliko nam god bilo drago što imamo tako razvijenu telefoniju, ona nije presudna za konkurentnost. I Švicarska i Švedska su po broju pretplatnika mobitela znatno iza Hrvatske: Švicarska je 37., a Švedska 50. na listi od 142 zemlje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 03:00