Zašto je prijedlog o obaveznom cijepljenju protiv koronavirusa loš: Evo što bi bilo najzdravije za naše društvo

S obzirom na to da je veći broj osoba s visokim javnim utjecajem ovih dana zazivao uvođenje obaveznog cijepljenja protiv covida-19, treba smireno objasniti zašto je to loš prijedlog.

Osobno sam se cijepio s dvije doze, ali se pitam proizlazi li iz mog pozitivnog stava o cjepivima pravo naložiti cijepljenje nekome tko je zdrav i 18, 15 ili 45 mu je godina, a ne želi se cijepiti. S druge strane, čvrsto sam uvjeren kako svi stariji od 60 godina trebaju shvatiti da su za njih rizici od cijepljenja u potpunom nesrazmjeru s ogromnim rizikom od hospitalizacije i smrti nakon infekcije virusom SARS-CoV-2.

Treba li natjerati na cijepljenje sve mlađe kako bi se zaštitili svi oni stariji koji se nisu cijepili jer ti stariji to ne žele ili su loše informirani? Nisu to nipošto jednostavna pitanja, iako neki cijepljenje žele nametnuti kao neku vrstu nove ideologije koja ne trpi bilo kakve kritike, te sve one koji se nešto usude prigovoriti promociji cjepiva kao da se radi o eliksiru mladosti s lakoćom nazivaju neodgovornima, priglupima ili, u najmanju ruku, manje inteligentnima.

Najzdravije za ovo društvo bilo bi kad bi histeriziranje dviju skupina - gorljivo vakserske i antivakserske - stalo. Taj ružni i tužni verbalni rat otišao je predaleko. Mješavine žuči i otrova koju proizvode huškači jedne i druge strane vrlo su opasan koktel sukoba i podjela. Stoga se čini kako se uvijek iznova mora uporno do dosade ponavljati ono elementarno:

Revolucionarna cjepiva za covid-19 velika su pobjeda vrhunske znanosti izvojevana u rekordnom roku. Fascinantno je u koliko kratkom vremenu je nakon velikih kliničkih istraživanja, koja su potvrdila učinkovitost te dokazala relativnu sigurnost cjepiva, farmaceutska industrija uspjela organizirati proizvodnju i distribuciju milijardi doza. Sve to je golem uspjeh čovječanstva u epskoj bitci protiv virusa koji je do početka 2020. godine bio nepoznat. I kao da to nije dovoljno, vrlo veliki broj policy makera sada od cjepiva očekuje, što se kaže, kruha preko pogače.

Najbolja cjepiva (mRNA) pokazala su u kliničkim istraživanjima izuzetnu učinkovitost kad je u pitanju zaštita od teških ishoda zaraze - hospitalizacije i smrti. Tijekom kliničkih istraživanja čak nije bilo naročito bitno u kojoj mjeri cjepiva štite od same zaraze. Ključno je bilo zaustaviti planetarnu eksploziju smrti.

Tek kad se odmaklo s cijepljenjem po pojedinim državama (npr. u Izraelu) pale su teze kako cjepiva učinkovito štite i od širenja zaraze, a ne prvenstveno od hospitalizacije i smrti. Neko vrijeme činilo se da je doista tako, a onda se počeo širiti tzv. delta (indijski) soj, pa je postalo očito kako najbolja cjepiva i dalje vrlo učinkovito (93 posto) štite od hospitalizacije i smrti, ali ne i od zaraze (pad učinkovitosti na 64 posto). Cjepiva više ne štite društva od širenja zaraze.

Ne mogu zaustaviti ubrzanje epidemije. To je činjenica. To ni na koji način nije sporno. Potvrđuje se u iskustvima cijelog niza zemalja. U Izraelu je 55 posto novozaraženih među cijepljenima. U Britaniji je krajem ovog tjedna zabilježeno da je među zaraženim 47 posto cijepljenih. Malta je zemlja koja se proslavila brzinom i opsegom cijepljenja, a upravo imaju zastrašujuću brzinu rasta broja slučajeva.

U ekstremno kratkom roku dogurali s nekoliko desetaka na više od 230 slučajeva na milijun stanovnika. Španjolci su također daleko otišli u cijepljenju, pa su prebacili 320 slučajeva na milijun. Sličnu brzinu rasta slučajeva gledamo i u Portugalu i Grčkoj. Hrvatska kao otvorena turistička zemlja još uvijek ima sreću da je na dvadesetak slučajeva na milijun stanovnika prema sedmodnevnom pomičnom prosjeku.

Kad nam u većem broju u goste dođu razuzdani Britanci, koji nakon 19. srpnja popuštaju sve ključne epidemiološke mjere, i mi ćemo u Hrvatskoj vrlo vjerojatno imati novi zamah epidemije. Britanijom, naime, dominira delta soj, i čini se da su britanski turisti danas glavni širitelji zaraze u kontinentalnom dijelu Europe, ako izuzmemo strane radnike u Španjolskoj i Portugalu.

Ta Britanija je trenutačno neslavni "šampion" zaraze u Europi s blizu 500 slučajeva na milijun stanovnika. Trenutačno je to incidencija 25 puta viša nego u Hrvatskoj, a 68 posto britanskih građana primilo je barem jednu dozu cjepiva. Mi u Hrvatskoj smo trenutačno na 40-ak posto populacije koja je primila jednu dozu. Malta, zemlja u kojoj slučajevi rastu strelovito, ima pak 85 posto građana koji su primili barem jednu dozu! Ponovimo gradivo: cijepljenje više ne štiti od širenja zaraze. Točka.

Drugim riječima, čini se opasnom greškom reći kako se oni koji su se cijepili neće morati pridržavati nekih epidemioloških mjera jer ne prenose zarazu. Nažalost, prenose. U nizozemskom gradu Utrechtu održan je festival Verknipt. Nije se moglo ući bez potvrde o cijepljenju. Od 10.000 posjetitelja samo u dva dana zaraženo ih je više od 1000. Cjepiva nisu apsolutno jamstvo epidemiološke sigurnosti.

No, ako pomaknemo pozornost s rasta broja slučajeva u Malti, Britaniji, Španjolskoj, Portugalu, Grčkoj…, moramo zapaziti kako ni u jednoj od tih zemalja krivulju rasta slučajeva ne prati krivulja rasta broja smrti. Zbog čega? Jer su u svim tim zemljama cijepili 80 ili više posto starijih od 60 godina. Zaštitili su najosjetljivije skupine.

Preostaje vidjeti hoće li se kod mlađih koji su se cijepili, a ipak se razboljeli, pojaviti neki oblik "dugog covida" i neželjenih dugoročnih posljedica po zdravlje, ali u odnosu na smrti to je u ovom trenutku sekundarno pitanje. Isto tako, još nije jasno hoćemo li zbog rasta slučajeva ponovo vidjeti preveliki pritisak na bolničke kapacitete. Zasad još nema takve drame, kao u prva tri vala, ali ova pandemija, ako ništa drugo, naučila nas je kako je bolje računati s pesimističnim scenarijima nego biti preveliki optimist.

Svi bismo trebali imati razumijevanje za premijera Andreja Plenkovića, pa i antivakseri, koji se na sve moguće načine trudi objasniti koliko je cijepljenje važno. Hrvatska krhka ekonomija ovisna o turizmu ne može si dopustiti pad u još jedan recesijski ponor, bez obzira na velike novce koji će nam stići iz EU. Logično je da je odgovorni premijer postao nervozni premijer.

Međutim, kako je i u Hrvatskoj sve očitiji rast udjela delta soja, nama neće preostati ništa drugo nego nekako povećati udio cijepljenih među starijima od 60 godina, u čemu smo među lošijima u Europi. Hitno, hitno i hitno mora se organizirati pojedinačno animiranje svih starijih osoba da dođu na dobrovoljno cijepljenje. Teško je vidjeti neko drugo rješenje. Čak i kad bi se predomislili svi mlađi skeptici prema cjepivima, teško je da bi u samo dva-tri tjedna uspjeli dostići razinu procijepljenosti kao Britanija, zemlja u kojoj su slučajevi ionako snažno narasli, ali im (još) ne rastu smrti. Sa starijima možda još ima dovoljno vremena, ali to vrijeme curi.

Postavimo još jednom isto pitanje: trebamo li cijepiti mlađe zato da zaštitimo starije? Ponovimo stare teze zbog kojih niti jedna europska zemlja nije proglasila obavezno cijepljenje cjepivima protiv teških ishoda covida-19: radi se o novim cjepivima za koja se ne mogu znati mogu li imati neke neželjene dugoročne posljedice po zdravlje. Utvrđene su i neke kratkoročne nuspojave, koje nisu uočene u kliničkim istraživanjima (primjerice upale srca i ovojnice kod muškaraca od 16 do 19 godina). Britanski regulator proširio je prije nekoliko dana posebne mjere opreza za zdravstvene profesionalce kod cijepljenja mRNA cjepivima s hiperosjetljivosti i anafilakse na miokarditis i perikarditis (upalu srca ili ovojnice) kao ključnu uočenu nuspojavu kod mladih muškaraca.

Stoga je, vjerujte, vrlo osobno pitanje hoće li se netko punoljetan sa 19 godina više bojati cjepiva ili mogućih dugoročnih posljedica zaraze, iako znanost još uvijek jako preteže na stranu puno viših rizika posljedica zaraze. Blago onim roditeljima koji su apsolutno sigurni da im se dijete treba ili ne treba cijepiti, jadni oni koji razmišljaju, istražuju i dvoje. Oni će se nervozno pitati što znači više stotina slučajeva miokarditisa kod izraelskih mladića i tinejdžera koji se razvio nakon druge doze. I što ako su posljedice covida kod mladih možda također dugoročne i teške čak i kod asimptomatske zaraze? Jesu li glupi (manje inteligentni) i antivakseri zato što imaju dileme te žele zadržati pravo donošenja osobne odluke, a ne žele prisilu?

To što su znakovito članovi stožera nedavno skidali maske jer su svi cijepljeni kako bi promovirali ideju cjepiva kao jamstva slobodnijeg ponašanja, ne čini se više najodgovornijom politikom jer je jako pala učinkovitost cjepiva kad je u pitanju delta soj. Isto tako, ne čine se najlogičnijima ni najnovije mjere kojima je također, izgleda, cilj ništa drugo nego reklamirati cijepljenje kao jamstvo slobode. Ako npr. kažete kako instruktori i polaznici autoškola više neće trebati maske uz potvrde o cijepljenju, onda biste trebali sigurnosti radi upozoriti kako su cijepljeni zaštićeni visokih 64 posto, ali ne apsolutnih 100 posto.

Ako netko sjedi s nekim u vozilu, a postoji 46 posto šanse da se zarazi iako je cijepljen, skidanje maske nije naročito dobra logika, osim ako se maska više ne smatra učinkovitom zaštitom. Neko tko je cijepljen ima veliku šansu zaraziti se u autoškoli - ako se vozio sa zaraženim instruktorom koji, igrom slučaja, ima potvrdu da je cijepljen te je odbacio masku - pa odnijeti bolest nekome starijem tko se nije cijepio.

Mi o ovom virusu ni o pandemiji još puno toga ne znamo. Primjerice, zbog čega najednom pojedini sojevi počinju pobjeđivati druge. Je li to zato što su zarazniji? Doprinosi li možda dominaciji pojedinih sojeva, kao što je delta, čak i cijepljenje jer štiti od starijih, manje zaraznih sojeva, te tako osigurava proboj varijante koja "vara" cjepiva? Tko će ga znati? Nebitno. Ponovimo i naglasimo još jednom, mRNA cjepiva nas, u najmanju ruku, 93 posto štite od hospitalizacije i smrti i kod opasnijih sojeva, te ostanimo zahvalni toj spektakularnoj pobjedi znanosti, ali s nogama na podu i bez bijesnih prozivki koje zazivaju prisile.