Zaštita životinja i okoliša: Novogodišnja noć u čak 44 grada i općine bez vatrometa

U ovogodišnjoj novogodišnjoj noći čak 44 hrvatska grada i općine, među kojima je i Zagreb, neće imati vatromet, već će ga zamijeniti ekološkim i atraktivnim svjetlosnim senzacijama, kako bi se od negativnih posljedica zaštitile životinje i okoliš.

S obzirom da Hrvatska ima 428 općina i 127 gradova pridruživanje gradova i općina toj ideji ide sporo, ali se kreće.

Stoga je udruga Prijatelji životinja pohvalila sve koji su odbacili vatromet zbog sigurnost ljudi, životinja i okoliša, kao i trgovine koje ne prodaju pirotehniku.

Pirotehnika plaši, uznemirava, ozljeđuje i zagađuje

"Približava se još jedan kraj godine koji zbog pirotehnike može za mnoge životinje biti smrtonosan, a za neku djecu popraćen stravičnim ozljedama. Pirotehnika uznemirava ljude i životinje, zagađuje okoliš. Ona plaši, ozljeđuje, uzrokuje invalidnost kod ljudi, a životinje i ubija", upozorava Lorena Herceg iz udruge Prijatelji životinja.

Kućne životinje strahovito pate, njihovi skrbnici ne mogu normalno prošetati pse, a najveći im je strah da životinji ne otkaze srce što, nažalost, nije rijetko.

"Gdje god ima pirotehnike, bilo da se radi o petardama, raketama ili vatrometu, događaju se i stradavanja ptica i divljih životinja", upozorava Herceg.

Ističe kako sve više gradova u Hrvatskoj koji odustaju od organizacije vatrometa time pokazuje etičku i ekološku svijest, brigu za sve građane, djecu, starije i bolesne te za životinje koje time izravno spašavaju od straha i pogibelji.

Herceg smatra neprimjerenim za to davati novac,a dok se on može iskoristiti u druge svrhe ili donacije.

U Hrvatskoj vatromet ove godine mođu ostalima neće imati Rovinj, Opatija, Samobor, Rijeka, Pula, Cres, Varaždin, Osijek, Poreč, Zadar, Požega, Zagreb, Vinkovci, Virovitica, Mali Lošinj, Crikvenica, Dubrovnik...

Prema saznanjima Lorene Herceg Split se još nije pridružio gradovima i općinama koje neće koristiti vatromet, ali vjeruje da će kao drugi najveći grad slijediti pozitivne primjere Zagreba, Dubrovnika, Zadra, Rijeke, Osijeka i ostalih.

Međutim, neslužbeno se doznaje da će Split i ove godine imati vatromet. Na Hinin upit hoće li se pridružiti ostalim gradovima koji će ga zamijeniti svjetlosnim efektima iz grada još nisu odgovorili.

"Od policije očekujemo strogu provedbu i kontrolu zakonske zabrane korištenja petardi. Sljedeći korak u zakonodavstvu svakako bi trebao biti ograničenje pirotehnike samo na dan novogodišnjeg dočeka, a ne kako je sada definirano, od 27. prosinca, u dane kada se ništa ne slavi", poručuje Herceg.

Tome će, dodaje, sigurno pomoći i daljnje javljanje gradova koji neće organizirati vatromete, za što dobivaju opravdano velike pohvale".

Mali Lošinj prvi grad u Hrvatskoj bez vatrometa

Prvi grad u Hrvatskoj koji je još 2019. odlučno rekao "ne" vatrometu bio je Mali Lošinj na čijem čelu je gradonačelnica Ana Kučić koja je tada objavila da se priključuju destinacijama u Europskoj uniji koje će u novu 2020. ući bez vatrometa.

Grad se okrenuo u pravcu ne održavanja vatrometa jer su tijekom godina vlasnici ljubimaca to tražili.

"Želja nam je bila na taj način kućnim ljubimcima koji se boje prasaka eksplozivnih naprava osigurati mirnu večer. Iznos koji se ranijih godina koristio za vatromet preusmjeren je za nabavku potrebne opreme i alata za Dom zdravlja i Zavod za hitnu medicinu u Malom Lošinju", dodala je Kučić.

Jedna od "pet friendly" općina u Hrvatskoj je Klana nedaleko Rijeke čija se načelnica Željka Šarčević Grgić za Hinu prisjetila kada je prije sedam godina došla na čelo općine da su imali puno problema sa slobodno živućim mačkama i s čipiranjem pasa. S obzirom da su rubna općina, a u blizini je i županijski deponij Marišćina, ljudi su vrlo često znali ostavljati pse i mačke.

"To je bio veliki problem, te smo morali na neki način zbrinuti sve te životinje. Povezali smo se sa različitim udrugama, a imamo i divne volontere. Na našem području praktički nema nezbrinutih životinja. Vatromet nikada nismo koristili jer ga ne smatramo korektnim", izjavila je Šarčević Grgić.

Djeca teško stradavaju od pirotehnike

Da se s pirotehnikom nije za šaliti potvrđuje i predstojnik Klinike za dječju kirurgiju KBC-a Split dr. Zenon Pogorelić koji upozorava da nažalost svake godine u prosincu prime oko 15 do 20 djece u bolnicu s ozljedama šake.

Od toga je petero djece u prosjeku ima teške ozljede šake, a od njih pet barem dvojici ili trojici se amputira šaka ili njezini dijelovi.

To uglavnom budu teške eksplozivne ozljede prstiju ili dijelova šake koje dovode do nepovratnog gubitka funkcije šake i trajnog invaliditeta. Posljedice koje nastaju zbog toga osim invaliditeta su zastrašujuće, a djeca psihološki to teško podnose zbog čega nastaju veliki problemi, svjedoči liječnik.

Djeca najčešće bacaju petarde, ali vrlo često to nisu samo obične petarde nego jake megapetarde. Često ih i sami izrađuju tako što u cijevi ili boce ubacuju eksplozivna sredstva.

Imali smo dječaka koji je ostao bez jednog pluća zato što mu je geler nakon eksplozije ušao u prsni koš i napravio teške ozljede s aneurizmom krvne žile. Vrlo često budu i ozljede očiju zato što geleri lete prema licu, upozorio je Pogorelić do čega sve može dovesti pirotehnika.

Kaže kako su to vrlo ozbiljne stvari te bi roditelji to trebali ozbiljno shvatiti i ne kupovati djeci pirotehniku.

"Djeca nemaju što rukovati petardama, pa ni odrasli", poručuje Pogorelić.