SKANDAL U SUSJEDSTVU

Zamjenik srpskog ministra kulture: ‘Tito, Krleža, Čolić i Frljić su srbomrsci. Treba ih zabraniti!’

Zamjenik ministra kulture Dragan Kolarević sastavio popis pisaca, redatelja i umjetnika ‘pogubnih za srpski narod’. Predvode ga Hrvati
Democratic Party leader and and presidential candidate Boris Tadic addresses media after presidential elections in Belgrade, Serbia, Sunday, May 20, 2012. Nationalist Tomislav Nikolic beat pro European Union incumbent Boris Tadic in Serbia's presidential runoff election. (AP Photo/Darko Vojinovic)
 AP

Što je zajedničko Titu, Krleži, Oliveru Frljiću i Zdravku Čoliću? Antisrpstvo i srbomržnja, smatra Dragan Kolarević, pomoćnik ministra kulture u novoj vladi Srbije. Novinar Miloševićeve televizije devedesetih, a sada dio nove vlasti, Kolarević je izazvao pravi skandal autorskim tekstom na internetu u kojem je pozvao na “prvi srpski kulturni ustanak” i pedesetak poznatih glumaca, redatelja i glazbenika prokazao kao “nositelje i izvršitelje pogubne antisrpske politike u Srbiji”.

Rokeri za ‘odstrel’

Izjasnivši se protiv Krleže, Olivera Frljića i “skupo plaćenih srbomrzilačkih bljuvotina”, pozvao je na revalorizaciju “dobrih Hrvata” poput Antuna Gustava Matoša i Tina Ujevića.

Osim Zdravka Čolića, na doministrovu popisu državnih neprijatelja Nikolićeve Srbije našli su se glazbenici Momčilo Bajagić i Srđan Gojković iz Električnog orgazma, glumci Voja Brajović, Jelisaveta Seka Sablić i Bora Todorović, redatelj Slobodan Šijan i mnogi drugi, sve zbog toga što su na prošlim izborima podržali Borisa Tadića ili Čedu Jovanovića. To je skandalozan, anticivilizacijski čin koji je na najstrašniji način viđen u doba nacizma, osudio je činovnikov ispad Boris Tadić, šef sada oporbene Demokratske stranke.

‘Kreteni i krvoloci’

Kolarević je u tekstu pod naslovom “Vrijeme je za prvi srpski kulturni ustanak” pozvao na ustanak protiv titovsko-kardeljevske antisrpske zavjere, jer je Srbija “pod okupacijom još od Prvog svjetskog rata” pa su sve srpske kulturne institucije “u službi slovenske, hrvatske i šiptarske separatističke i ratne propagande” i zbog toga Srbe predstavljaju kao “kretene, debile i krvoloke”. Zato on ne ide u državna kazališta, ističe, jer nije mazohist, niti gleda srpske filmove. “Ako želim gledati luđake, ići ću u ludnicu”, piše on.

Tadić je ovih dana pozvao na trenutnu smjenu Kolarevića, “jednog od nositelja propagandne mašinerije nedemokratskog režima Slobodana Miloševića”. No, vlast se nije uznemirila: ministar kulture odgovorio je da mu to ne pada na pamet. “Dragan Kolarević ostaje u ministarstvu. Iskreno, nisam pogledao taj tekst i ne mogu komentirati sadržaj. Kolarevića poznajem iz Srpske napredne stranke i znam da nikada nije bilo problema s njim”, izjavio je ministar Bratislav Petković.

Kao u doba nacizma

Tadić je ocijenio da sastavljanje popisa s imenima istaknutih kulturnih radnika koje se optužuje da su nositelji i izvršitelji pogubne antisrpske politike predstavlja skandalozan, anticivilizacijski čin koji je u najstrašnijem obliku već viđen u doba nacizma.

- Poziv na ustanak protiv neistomišljenika, diskriminatorsko etiketiranje građana koji imaju drugačiji politički stav čin je koji u civiliziranom svijetu zaslužuje najoštriju osudu - naveo je Tadić.

Novi srpski ministar kulture - manje poznati dramski pisac, poznat po kolekciji starih automobila - skrenuo je ljetos pažnju sličnim ispadom kad je u intervjuu u Politici predstavu “Zoran Đinđić” zagrebačkog redatelja Olivera Frljića u beogradskom Ateljeu 212 nazvao “najgorom vrstom pozorišnog otpada, diletantskom u svakom pogledu”. U Americi bi za pljuvanje i povraćanje po zastavi odmah bio uhapšen, dok se u Srbiji, požalio se, to financira državnim novcem.

Predstava o Đinđiću

Kasnije je reterirao kad su ga pitali kako onda država i dalje financira Bitef festival s drugom Frljićevom predstavom: ogradio se da kad je davao izjavu nije znao da će biti ministar.

Frljić je nešto kao lakmus-papir za novu srpsku elitu: predstava o Đinđiću, napisao je pomoćnik ministra Kolarević, “posljedica je titoističke svijesti i njene mržnje prema srpstvu”. “No, ma koliko nas oni mrzili, moramo imati na umu i dobre primjere”, poručio je Kolarević. Umjesto Krleže, “jedinog hrvatskog pisca koji je izbačen iz Beograda kao austrougarski špijun”, on ističe Matoša, Tina Ujevića i Gustava Krkleca, “koji su živjeli u Beogradu i Beograđani su ih prihvatili kao svoje”.

‘Srpski’ Ujević

Za Ujevića je rekao da ga smatra srpskim pjesnikom jer je dvije svoje najznačajnije knjige pjesama, “Lelek sebra” i “Kolajna”, objavio u Beogradu, na ekavici i ćirilici.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 00:17