ZIMA NE ODUSTAJE

ZA USKRS - SNIJEG! U sjeverozapadnim i gorskim krajevima bijele pahulje, a na istoku i Jadranu pljuskovi

 Vlado Kos/CROPIX

Nepredvidljivost je prirodna za početak proljeća, kaže predsjednik udruge Crometeo Kristijan Božarov i kao da sažima u jednoj rečenici ono što nas čeka nakon današnjeg sunčanog dana ponadali lijepim i toplim uskrsnim blagadnima, vrijeme će idućih dana biti uglavnom oblačno i kišovito.

Tomislav Kozarić, pak, dežurni meteorolog iz DHMZ-a - tvrdi kako će povremene kiše bit će posvuda.

“Najviše, ponegdje i obilnije, očekuje se na Jadranu i predjelima uz Jadran. Sunčana razdoblja uglavnom se očekuju na istoku i jugu zemlje, gdje će biti i najtoplije s najvišom temperaturom do nedjelje oko 15 stupnjeva ili malo višom. Drugdje će biti svježije “, kaže Kozarić.

- Krajem nedjelje i u ponedjeljak očekuje se prodor hladnijeg zraka, pa je u gorskim predjelima izgledna susnježica i snijeg, a granica padanja snijega može se u ponedjeljak nakratko spustiti i do nizina - dodao je Kozarić.

On se osvrnuo na protekle dane kada je ugođaj bio primjereniji siječnju, a ne prvim proljetnim danima.

- Padanje snijega u Zagrebu i nije rijetka pojava, prema klimatološkim podacima padao je u prosjeku tri do četiri dana u ožujku i gotovo svakog ožujka odkad postoje mjerenja. I u ostatku kopenenih predjela slična je situacija, a u gorju u ožujku snijeg je normalna pojava - pojasnio je Kozarić. Najviša visina snijega u ožujku u Zagrebu, na postaji Grič, iznosila je 82 centimetra, a izmjerena je 1895. godine. Najviša visina novog snijega, izmjerena je 1955. godine, a iznosila je 38 centimetara. - No, 16 centimetara snijega palo je čak i u travnju i to 1996. godine - naglasio je Kozarić.

Produžena zima Europi je donjela povečanje troškove u vidu potrošnje energenata za kućanstava i i industriju, štete u poljeprivredi zbog mraza i hladnoće. Tako su britanske rezerve plina smanjene na otprilike 10 posto što je bilo dovoljno za opskrbu za 36 sati. Tamošnje vlasti su stoga pribjegle interventnom uvozu ukapljenog plina iz Katara. U Njemačkoj se dodatni troškovi procjenjuju na skoro šest milijardi eura.

U Hrvatskoj situacija nije tako alarmatna. Prema podacima HEP-a i Ine količina potrošene električne energije i plina čak je i manja negoli prošle sezone. Naime, iako se zima 2012./13. produžila, ona na ovim područjima nije ekstremno hladna . U tvrtki tvrtki Prirodni plintvrde se kako je tijekom siječnja i veljače potrošnja bila nešto niža od planirane. Stoga nije ni bilo potrebe za interventnim uvozom.

U siječnju i veljači slična je i situacija s potrošnjom električne energije. U HEP-u kažu kako je u odnosu na isto razdoblje prošle godine potrošeno je 3 posto manje struje. Zbog izrazito povoljnih hidroloških okolnosti proizvodnja u hidroelektranama znatno je veća od planirane pa je uvoz električne energije manji od planiranog. S obzirom na ove podatke i kućanstva bi trebala imati manje račune za grijanje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 09:05