Zagrebačka XV. gimnazija, nekadašnji MIOC, zauzeo je status škole koju upisuju učenici s prosječno najvišim brojem bodova. Njihov je prosjek 80,38 u prirodoslovno-matematičkom programu, koji može primiti 208 učenika, a prijavilo ih se 557. Kandidati koji ove sezone upisuju njihov međunarodni program na engleskom jeziku u prosjeku imaju visokih 80,19 bodova.
Temeljni kriterij za upis u srednje škole su ocjene u višim razredima osnovne škole. Učenik koji je u svim razredima od 5. do 8. imao sve petice, može imati maksimalno 80 bodova.
Dakle, u zagrebačkom MIOC-u - te, prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, u još šest hrvatskih gimnazija - prosječni broj bodova upisanih učenika veći je od maksimalnog koji se mogao ostvariti ocjenama. Radi se o dodatnim bodovima koji se dobivaju temeljem sudjelovanja na državnim natjecanjima, temeljem propisanih zdravstvenih poteškoća, otežanih uvjeta obrazovanja zbog ekonomske situacije itd.
U toj je kategoriji i zagrebačka I. gimnazija, čiji kandidati u programu prirodoslovno-matematičke gimnazije ove godine imaju prosječno 80,32 boda, a sljedeća dva mjesta zauzima Prirodoslovna škola Vladimira Preloga: u program prirodoslovne gimnazije uz skupinu predmeta na engleskom, koji prima 26 kandidata, upisuju se učenici s prosjekom bodova 80,31, a u program prirodoslovne gimnazije oni s prosjekom 80,26. Na 104 mjesta za taj program stigle su 332 prijave.
Bjelovarska gimnazija
Prema statistikama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u kojoj su prosječni bodovi prikazani bez onih ostvarenih na prijemnim ispitima koje provodi mali broj škola, visoko kotira i Gimnazija Bjelovar s programom prirodoslovno-matematičke opće gimnazije i učenicima koji u prosjeku ostvaruju iznad 80 bodova.
Slično je sa zagrebačkom X. gimnazijom Ivana Supeka, sa XVI. gimnazijom, dok učenici pred upisom prirodoslovno-matematički program u zagrebačku Gimnaziju Lucijana Vranjanina ostvaruju u prosjeku 79,94 boda. Za 78 mjesta prijavilo im se 387 učenika.
- I prijašnjih su godina program prirodoslovno-matematičke gimnazije upisivali učenici s iznimno visokim brojem bodova. Posljednjih godina prestali smo upisivati u program jezične gimnazije, a povećali smo broj razreda prirodoslovno-matematičke zbog znatno većeg interesa. Učenici s jednom do dvije četvorke teško upisuju ovaj program - kaže Milica Medak, ravnateljica zagrebačke Gimnazije Lucijana Vranjanina, u kojoj razmišljaju o uvođenju dodatne provjere znanja.
Ocjene i znanje
- Svi smo svjesni da ocjene iz osnovne škole nisu mjerodavne. Svake godine provodimo inicijalne provjere znanja iz matematike i uvijek nam se dogodi da poneki učenik ima nizak postotak riješenosti ispita - napominje ravnateljica, koja je zbog takvog slučaja kontaktirala osnovu školu učenika, tražila da nešto poduzmu, nudila im pomoć.
- Bitno je učenicima dati realnu sliku njihova znanja. Roditelj nema problema jer je dijete odlično, a dijete nije svjesno da mu znanje nije dovoljno. To je grijeh prema djeci i to me jako ljuti. Na tome se mora raditi - upozorava Milica Medak.
Rješenje vidi u standardiziranim nacionalnim ispitima kao jednom od načina kojim bi se unaprijedio sustav obrazovanja i dobila realnija slika znanja iz osnovne škole. Medak problem vidi i u tretmanu stranih jezika. Naime, sustav dozvoljava da učenik koji je osam godina učio njemački jezik kao prvi strani jezik na upisu u srednju školu prijavljuje engleski kao prvi strani jezik, a njemački kao - početni.
Prema statistici MZO-a, od 400 srednjih škola u Hrvatskoj učenici s najvećim brojem bodova (iznad 79) opredjeljuju se za 37 programa (manje od devet posto škola), uglavnom gimnazijskih, prirodoslovno-matematičkog usmjerenja. Iako dominiraju zagrebačke škole, superodlikaši su i u Prvoj gimnaziji Varaždin, Gimnaziji Frana Galovića u Koprivnici, Gimnaziji Franje Petrića u Zadru, Gimnaziji Pula…
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....