LAŽNI KREDITI

ZA SVE MU JE KRIV POKOJNIK ‘Žarko Kraljević isplanirao je kako će mi uzeti 2 mil. kuna’

Sve je bilo dobro, govori Folnegović, dok se nije pojavio Kraljević koji je ljudima koji me tuže rekao da sam nepouzdan

Loše sam. Imam problema sa srčanim zaliscima, hodam, evo, na štakama. Sve je to posljedica dijabetesa. O financijskim problemima da i ne govorim - objašnjavao je Zdravko Folnegović, vlasnik tvrtke Stela V sa sjedištem u Švicarskoj, sucu Općinskog kaznenog suda Marku Benčiću. Folnegović, koji se zbog više financijskih prevara nalazi na odsluženju kazne u zatvoru Lepoglava, obratio se sucu Benčiću uoči završnih govora u postupku koji je protiv njega pokrenulo Općinsko državno odvjetništvo na temelju prijave trojice oštećenika.

Ivan Plesec, Dorian Bošnjak Praunsberger i dr. Aleksandar Tešić optužuju Folnegovića da im je na prevaru uzeo novac. Plesec tvrdi da mu je uzeo 45 tisuća dolara, Bošnjak Praunsberger 90 tisuća njemačkih maraka, dok Tešić svoje potraživanje nije precizirao. Protiv Folnegovića se vodi još nekoliko postupaka, a najveći je onaj u kojem ga 60 oštećenika optužuje da ih je prevario nudeći im lažne kredite u Švicarskoj.

Tajna uloga Ražova

Zdravko Folnegović negira da je ikada primio novac od Bošnjak Praunsbergera i Tešića. Priznaje jedino da je novac uzeo od Pleseca, o čemu postoji i potvrda banke.

- Samo mi je Plesec na račun tvrtke uplatio 45 tisuća dolara. Iako smo se dogovorili da je to nepovratno, ja ću mu, kad uzmognem, rado vratiti onaj dio koji je preostao jer posao nismo odradili do kraja, kaže Folnegović.

- Svu trojicu oštećenika meni je u razdoblju od 2001. do 2003. u Švicarsku uputio Miljenko Ražov. Dakle, oni su od mene tražili uslugu. Plesec je imao keš u Grazu, Praunsberger je imao nekretninu u Zagrebu, a Tešić nedovršenu zgradu u rohbau fazi. Sva trojica trebala su novac, a kad sam im dogovorio aranžmane s bankama, naprasno su odustali. Svaki je navodio svoje razloge, a iza svih tih preokreta, doznao sam poslije, stajao je Žarko Kraljević. On im je rekao da sam nepouzdan. Plesecu je napunio glavu lažima da ću prijaviti hrvatskim vlastima da u stranim bankama drži novac - tvrdi Folnegović.

Uloga Miljenka Ražova, kojeg je Folnegović opisao kao čovjeka koji je nešto radio u Uredu predsjednika u doba kad je on tamo dolazio s novcem prikupljenim od hrvatskih iseljenika, u cijeloj priči ostaje prilično nejasna. Što je i za koga radio Ražov?

U svom svjedočenju Ražov je negirao svoju posredničku ulogu i na taj način, zapravo, zadao udarac tužiteljima. Iako su Tešić i Praunsberger tvrdili da je on (zvali su ga “policajac Ražov”) nosio njihov novac Folnegoviću, Ražov je glatko uzvratio da on o tome ne zna ništa.

Cijela ova mučna sudska trakavica iscrpila je i oštećene, pa tako Dorian Bošnjak Praunsberger u jednom trenutku izjavljuje da je spreman odustati od bilo kakvih potraživanja jer je “umoran od svega”. Folnegovićev branitelj Željko Baranović mogućnost odustajanja od tužbe uzima kao jasan znak on njegovom klijentu nikada nije ni dao novac.

- Tko bi se samo tako odrekao 90 tisuća njemačkih maraka?, pita se odvjetnik.

Sudac: Gdje je logika?

Kao dokaz da je njegovu klijentu dao novac Bošnjak Praunsberger je predočio, kaže dalje odvjetnik, papir bez zaglavlja na kojem je rukom napisano nekoliko iznosa. Odvjetnik je zatim izrazio nadu da sudac Benčić neće podleći medijskoj kampanji u kojoj se njegova klijenta prikazuje kao najvećeg prevaranta u poslijeratnoj Hrvatskoj.

Sudac Marko Benčić postavio je u utorak optuženiku set konkretnih pitanja i njihov je razgovor u sudnici u jednom trenutku iz suhoparnog sudskog diskursa prerastao u nešto što na trenutke nalikovalu uzbudljiv razgovor dvoje poslovnih ljudi.

- Vi tvrdite da je Plesec u banci u Grazu imao u sefovima dvadeset milijuna njemačkih maraka, a da je od vas tražio posredovanje u ishođenju kredita za manji iznos, s tim da bi ta količina gotovine poslužila kao zalog. Gdje je tu logika - pitao je sudac. Nakon kraćeg razmišljanja Folnegović je, pomalo nevoljko, odgovorio da svoje klijente nije pitao za logiku i porijeklo novca.

Plesecov kredit

- Plesec je trebao kredit, ja sam imao ugled i veze. Kad je Plesec došao k meni u Švicarsku, njegove želje i činjenice iznio sam službeniku sektora privatnog bankarstva. Banka je pristala ako se novac dopremi iz Austrije i deponira kod njih. Na temelju te garancije trebao je biti odobren kredit. Dogovor između mene i Pleseca bio je 45 tisuća dolara odmah za moje troškove, a 2 posto od ukupnog iznosa kredita nakon što isplati banci posljednju ratu i pokupi svoj depozit. Banka mu je pristala dati 20 milijuna američkih dolara na sedam godina - objašnjavao je Folnegović po prvi puta svoju verziju poslovnog aranžmana s Ivanom Plesecom, građevinskim poduzetnikom, tastom nekad moćnog političara Ivića Pašalića.

Sudac Benčić nije, međutim, bio zadovoljan objašnjenjem, pa se u dijalog uključio i Folnegovićev odvjetnik Željko Baranović.

Brisanje tragova

- Ponekad ljudi imaju velike količine gotovine, a nemaju dokaz o porijeklu. Tada uzimaju kredit, a banci za garanciju ostavljaju gotovinu. Ovo kažem kako bih objasnio eventualni motiv za kredit, bez želje za insinuiranjem - rekao je odvjetnik.

Prilično diskretno, odvjetnik Baranović plasira i tezu da su Plesec, Praunsberger i Tešić eksponenti pokojnog Žarka Kraljevića, odnosno da ih je sada pokojni vlasnik Dinersa svojedobno okupio kako bi skupnom tužbom Folnegoviću otežali izglede u pravnoj bici koju su vodili Folnegović i Kraljević, a koja se danas vodi protiv Kraljevićevih nasljednika.

- Radi se o parničnom postupku na jednom drugom sudu, gdje Folnegović traži veliku naknadu. Radi se o milijunskom iznosu, objašnjava odvjetnik Baranović.

Folnegović je rođen 3. rujna 1958. u Zagrebu. Po zanimanju je ekonomist sa srednjom stručnom spremom, iako se u nekim prigodama predstavljao kao građevinski inženjer. U Švicarskoj je živio od 1990. Malo se zna o njegovim aktivnostima do tada. Prema vlastitom iskazu na sudu, radio je kao direktor zastupstva automobila Mercedes. Otvorio je poduzeće za prodaju građevinskih strojeva, no ubrzo se okrenuo posredovanju u financijskim transakcijama. Deseci oštećenika iz drugih postupaka tvrde da se predstavlja i kao Ivan Soldo. Službena mu je adresa u Miroševačkoj ulici u Zagrebu.

- Sve je išlo dobro do 2008., kada sam doživio moždani udar. Otada sam u financijskim problemima - opisao je svoj život u dvije rečenica Zdravko Folnegović.

‘Od Kraljevića sam dobio mjenice za sređen kredit’

Još 1999. zagrebačka poduzetnica Sonja Bienenfeld dala je Žarku Kraljeviću savjet da se obrati Zdravku Folnegoviću za pomoć oko ishođenja kredita u Švicarskoj. Folnegović je preko svoje tvrtke Stela V trebao Kraljeviću osigurati kredit, što tvrdi da je i učinio, a da su po tom modelu i drugi bogati Hrvati htjeli “oprati novac”. Kraljević mu je za to trebao isplatiti proviziju od dva milijuna dolara, a velik iznos trebala je dobiti Sonja Bienenfeld, koja je u to vrijeme imala dug u Dinersu. Žarko Kraljević izdao je Folnegoviću mjenice koje je ovaj mogao naplatiti po realizaciji aranžmana. No, kada je Folnegović pokrenuo postupak za naplatu, švicarski sud je počeo ovrhe nad imovinom Dinersa. Kraljevićevi odvjetnici kreću u protunapad i prijavljuju da su mjenice zapravo krivotvorine. Poslije, kad se ispostavilo da su autentične, odvjetnici Kraljevićevih nasljednika tvrdili su da su mjenice ukradene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 12:35