Hrvatski premijer Tihomir Orešković izjavio je u ponedjeljak u Londonu da ne vidi kao konkurentske projekte željezničku prugu od Rijeke do Mađarske i prugu od grčke luke Pirej do Budimpešte, dok je srbijanski premijer Aleksandar Vučić rekao da prethodna hrvatska vlada nije bila zainteresirana za zajedničke investicijske projekte.
- Ne vidimo to kao konkurentske projekte - rekao je Orešković na konferenciji za novinare, dodajući da je prošli tjedan o tome razgovarao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom kao i projektu LNG terminala na Krku. Orešković i Vučić sudjeluju u Londonu na zapadnobalkanskom investicijskom summitu u organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Na summitu također sudjeluju premijer Crne Gore Milo Đukanović, Kosova Isa Mustafa, Albanije Edi Rama i BiH Denis Zvizdić.
Srbijanski premijer Aleksandar Vučić je rekao da je njegova vlada željela imati više zajedničkih projekata s Hrvatskom, ali da do toga nije došlo jer prethodna vlada nije za to bila zainteresirana.
- Nažalost, mi takvih projekata gotovo da i nemamo. Stoga smo mi ušli u željezničko povezivanje sa srednjom i zapadnom Europom preko Budimpešte. Ne vidim to kao neku vrstu natjecanja. Željeli smo imati više zajedničkih projekata s Hrvatskom i mislim da za to nije bilo interesa na hrvatskoj strani. Više puta sam to vašem bivšem premijeru predlagao i više puta sam dobio odgovor da nisu zainteresirani za istočne izlaze, a mi jesmo i za zapadne i istočne. Mi smo uvijek spremni na suradnju jer naš prirodan put prema Zapadu vodi preko Hrvatske. Nadam se da ćemo uspjeti prevladati naše bolesti iz prošlosti makar da racionalno razgovaramo o budućonsti - rekao je Vučić.
Orešković je sa svoje strane rekao da se ne želi baviti poviješću, nego budućnošću.
- Treba otvoriti dijalog i surađivati. To je dobro za Hrvatsku i za regiju - rekao je.
Orešković: Bitni stabilnost poreznog sustava i povjerenje u pravosuđe
Hrvatski premijer Tihomir Orešković izjavio je u ponedjeljak u Londonu, gdje sudjeluje na investicijskom summitu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD), da je za privlačenje investicija nužno imati stabilnost poreznog sustava i pravosudni sustav koji ulijeva povjerenje te da njegovo iskustvo bivšeg investitora može pomoći u tome.
"Moramo pokazati da smo stabilni u pogledu porezne politike. Kao bivši investitor mogu reći da mi je to bio najveći problem, jer tko će investirati ako se porezna politika mijenja svakih šest mjeseci. Stoga nećemo mijenjati poreznu politiku, ali moramo imati i zakone i pravosuđe kako bi investitori imali povjerenje u naš sustav", rekao je premijer Orešković na novinskoj konferenciji u Londonu, gdje sudjeluje na zapadnobalkanskom investicijskom summitu u organizaciji EBRD-a, na kojem su se okupili premijeri, ministri, politički čimbenici i vodeći poduzetnici iz hrvatskog jugoistočnog susjedstva.
Premijer Orešković je istaknuo da je iz dosadašnjih razgovora s investitorima uvidio da se dobro razumije s njima jer je i sam bio investitor.
"Kada razgovaram s njima to se prepoznaje jer govorim njihov jezik. Nadam se da će i danas to prepoznati i da će kroz to drukčije gledati na mogućnosti investiranja u regiji", rekao je Orešković.
Premijer Orešković je ranije u svom izlaganju na samitu predstavio strateške prioritete hrvatske Vlade i glavne prekogranične investicijske projekte u energiji i infrastrukturi, među kojima su LNG terminal na Krku te jadransko-jonski plinovod i autocesta.
"Posebnu pozornost posvetit ćemo svim aktivnostima koje potiču gospodarski rast, stvara nova radna mjesta, pozitivnu investicijsku klimu i podiže životni standard naših građana", rekao je premijer Orešković na samitu.
Orešković je istaknuo da će Vlada sredinom ožujka izići s dobro uravnoteženim proračunom, s fokusom na fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju proračunskog deficita.
"Sljedeći korak je smanjenje javnog duga aktiviranjem 500 milijuna eura mrtvog kapitala. Cilj je poboljšati kreditni rejting kako bi se smanjili troškovi zaduživanja", naveo je Orešković.
Sljedeći prioritet je stvoriti fond od 500 milijuna eura za investicije u mala i srednja poduzeća, a zatim povlačenje sredstava iz europskih fondova, kazao je. Prošle godine Hrvatska je povukla 500 milijuna eura, a ovo godine je cilj povući između 900 milijuna i milijardu eura. Tim sredstvima financirali bi se projekti u infrastrukturi, turizmu, poljoprivredi.
Orešković je istaknuo i potrebu stvaranja pozitivne investicijske klime i smanjenja birokracije unutar sustava, to je jest poboljšanje učinkovitosti javnog sektora.
Hrvatski premijer je rekao da je na ovom samitu jedini od premijera koji bio investitor, navevši da je kao predsjednik Uprave Plive investirao oko 250 milijuna eura.
Od prekograničnih infrastrukturnih projekata, premijer Orešković je istaknuo LNG terminal na Krku, jadransko-jonski plinovod, jadransko-jonsku autocestu te izgradnju hrvatskog dijela koridora 5c, koji preko Bosne i Hercegovine povezuje Luku Ploče sa Slavonijom i Mađarskom. Orešković je rekao da su ti projekti važni i za privatni sektor.
"Ja sam po prirodi optimist, i kao takav vjerujem da Hrvatska i njezini susjedi predstavljaju odličnu priliku za investicije, na lokalnoj razini i na koja će povećati naš uzajamni prosperitet i s tim prosperitetom osigurati platformu za veću suradnju i svjetliju budućnost za sve naše građane", kazao je Orešković.
Premijer Orešković se prije početka summita bilateralno sastao s britanskim ministrom vanjskih poslova Philipom Hammondom i ministrom za trgovinu i ulaganja Francisom Maudeom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....