IGNORIRALI IZMJENE ZAKONA

Vrhovni sud puna 43 dana kršio zakon, pitali smo ih kako to misle ispraviti

Radi se o najvišem tijelu sudačke vlasti koje je zanemarilo promjenu temeljnog zakona

Nije poznato koliko je Vrhovni sud, kojemu je na čelu Radovan Dobronić, donio spornih odluka nakon 19. srpnja

 Damjan Tadic/CROPIX

Želimo vas upozoriti na ogroman propust koji se dogodio na Vrhovnom sudu koji pokazuje da suci Građanskog odjela toga suda ne čitaju zakon. Najveća odgovornost za taj masovni propust je na predsjedniku Građanskog odjela Vrhovnog suda - Damiru Kontrecu zaduženom da taj odjel funkcionira u skladu sa zakonom", obavijestio nas je, očito dobro obaviješten, anonimni izvor.

Još 19. srpnja, upozorava, stupio je na snagu izmijenjeni Zakon o parničnom postupku (ZPP) prema kojem se odluke o prijedlozima za dopuštenje revizije na Vrhovnom sudu donose u vijeću od pet sudaca, umjesto u vijeću od tri suca kao što je bilo do tad. Međutim, svi suci Građanskog odjela Vrhovnoga suda, tvrdi, i nakon 19. srpnja, sve do 1. rujna, nastavili su donositi odluke po starom, nevažećem zakonu u vijećima od tri suca.

Zataškavanje pogreške

Tako glasi sukus anonimnog pisma koje je ovih dana stiglo u redakciju Jutarnjeg lista. Sudeći po načinu na koji je pisano, pisao ga je netko od pravnika ili više njih dobro upućenih u događaje na Vrhovnom sudu. Autor su se potpisali kao "zaposleni na Vrhovnom sudu RH".

"Ne zna se uopće koliko je takvih odluka u razdoblju od 19. srpnja do 1. rujna otišlo sa suda, to se tek provjerava, vjerojatno ne veliki broj jer se sve dogodilo za vrijeme godišnjih odmora pa je sustav sam po sebi usporen i treba vremena da odluke budu upućene nižim sudovima koji ih dostavljaju strankama - a možda će pokušati zataškati pogrešku i tražiti od nižih sudova da vrate te nezakonite odluke ponovno na Vrhovni sud pa isprave pogrešku, što je nezakonito", stoji u dopisu.

Njegov autor, ili više njih, ističe kako će se sad angažirati čitav sustav da se pogreške poprave, a krupne pogreške ne bi bilo da su suci pratili zakonske izmjene. S Vrhovnog suda nisu odgovorili na naša konkretna pitanja, no da je do ovakve prakse doista došlo nisu opovrgnuli. Valja pojasniti da je ZPP za suce koji sude u građanskim predmetima - laički rečeno - Biblija sudovanja.

image

Sudac Damir Kontrec na čelu je Građanskog odjela

Tom Dubravec/CROPIX

O zadnjim izmjenama Zakona javno se polemiziralo, a Sabor je o njima raspravljao u redovnoj proceduri, u dva čitanja. Zato nam je zvučalo prilično nevjerojatno da suci najvišeg suda ne prate izmjene temeljnog zakona po kojem sude u građanskoj grani sudovanja. Utoliko više što je odredba koja nalaže da se odluke o prijedlozima za dopuštenosti revizije na Vrhovnom sudu po izmijenjenom Zakonu moraju donositi u vijeću petorice, a ne više u vijeću trojice - prilično jasna čak i pravnom laiku.

U prijelaznim i završnim odredbama Zakona navodi se da se ona odnosi na sve odluke o dopuštenosti prijedloga za reviziju pravomoćnih presuda uključujući i one koje je Vrhovni sud otpočeo po prethodnom zakonu.

Dodatna zarada

Sudac Damir Kontrec, predsjednik Građanskog odjela Vrhovnog suda čiji suci su od 19. srpnja do 1. rujna ove godine, dakle 43 dana, primjenjivali nevažeće odredbe Zakona o parničnom postupku, već je godinama u krugu sudaca koji ostvaruju najveće zarade od honorarnih aktivnosti. Kontrec, koji je od 2017. i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, godišnje od honorarnih poslova zaradi u prosjeku približno 200.000 kuna.

Prema podacima iz njegove imovinske kartice, lani je ostvario honorare u netoiznosu od 215.794 kune, što je tek nešto manje od njegove godišnje sudačke plaće. Kontrec je jedan od protivnika Dobronićevih nastojanja da se honorarne aktivnosti sudaca detaljnije zakonski reguliraju.

Autori anonimnog pisma, međutim, upozoravaju da je Kontrec, osim što je 40 dana propuštao osigurati zakonito funkcioniranje, žalbe na presudu u slučaju zagađene vode na zagrebačkim Vrbanima rješavao čak šest godina.

Odgovor suda: ‘Prije otpremanja sa suda odluka je tek nacrt i može se izmijeniti‘

Kako bismo provjerili tvrdnje iz anonimnog pisma, od glasnogovornika Vrhovnog suda Željka Pajalića, koji je i sam sudac Građanskog odjela toga suda, zatražili smo da nam odgovori je li točno da su od 19. srpnja do 1. rujna odluke o dopuštenosti prijedloga za reviziju donosili u vijećima od tri umjesto od pet sudaca, zatim koliko ukupno ima takvih odluka koje su donesene u nezakonitim vijećima, koliko ih je odaslano s Vrhovnog suda i kako ih Vrhovni sud namjerava ispraviti.

Od inače susretljivog glasnogovornika Vrhovnoga suda dobili smo prilično neobičan odgovor. U njemu navodi kako nema namjere polemizirati s bilo kakvim "anonimnim izvorom" i podacima koji potječu od njega jer je to "neozbiljno kako od strane Vrhovnog suda, tako i od strane ozbiljne novinske kuće". Poučio nas je da je načelno sud vezan svojim odlukama onog trenutka kad su, kolokvijalno rečeno, "prešle prag suda", odnosno kad su otpremljene sa suda.

"Prije otpremanja sa suda akt ima svojstvo nacrta te ne veže nikoga i može se izmijeniti u proceduri određenoj zakonom i Pravilnikom". Dakle, glasnogovornik Vrhovnog suda nije potvrdio, ali što je još važnije, ni opovrgnuo da su suci toga suda čak 40 dana od stupanja na snagu izmijenjenog Zakona o parničnom postupku odluke donosili u nezakonitom vijeću od troje, umjesto u propisanom od petoro sudaca. Ili prevedeno na govorni jezik, sve je dobro dok te odluke nisu "prešle prag suda".

Kad smo ga podsjetili da je rad sudova javan i iznova zamolili da nam konkretno odgovori na konkretno postavljena pitanja, odgovorio je da se javnost rada sudova ne odnosi na onaj dio kad suci vijećaju i odlučuju jer je taj dio rada sudova po zakonu tajan i da je neprimjereno što se zanimamo za interne dokumente suda. Međutim, može li se pogrešna primjena zakona na Vrhovnom sudu, i to tijekom 40 dana od njegova stupanja na snagu, podvesti pod "tajnost rada sudaca pri vijećanju i odlučivanju" - ostavljamo čitateljima na prosudbu. (S. Lukić)

Pitanja i odgovori

Kako je moguće da suci najviše instance nisu upoznati s činjenicom da je izmijenjen ključni zakon?

Na ovo je pitanje teško odgovoriti. Zakon se donosio u redovnoj proceduri kroz dva čitanja, o njemu se u javnosti puno polemiziralo, pa je potpuno nemoguće da suci Vrhovnog suda o tome nisu bili obaviješteni. Je li moguće da im je, usred godišnjih odmora, naprosto promaknuo detalj o broju sudaca u vijećima, tek će se vidjeti.

Je li nastala šteta za građane?

Najvjerojatnije nije jer najveći dio takvih odluka, zbog ljetnog perioda, navodno nije ni otišao sa suda. Ovaj podatak više govori o nedopustivoj aljkavosti sudaca Vrhovnog suda.

Kako će se ispraviti pogreška?

Dobro upućeni kažu kako se još provjerava koliko je takvih odluka upućeno nižim sudovima te se traži rješenje koje bi bilo u okvirima zakona.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 20:24