VLADINE MJERE ZA RUŠENJE STEREOTIPA Nagradite bodovima dječake koji žele upisati ‘ženske’ škole

Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta stigao je prijedlog Vladina ureda za ravnopravnost spolova po kojem bi pri upisu u srednju školu podzastupljeni spol - bilo da je riječ o djevojčicama ili dječacima - dobivao dva dodatna boda, uz uvjet da prijeđu bodovni prag. Prijavi li se, primjerice, u program viljuškara pet djevojčica s prijeđenim bodovnim pragom, automatski bi u tome tradicionalno muškome programu dobile svaka po dva dodatna boda. Ona bi im mogla osigurati prednost upisa pred prijavljenim dječacima.

Europska praksa

- Ako je u srednjoškolskom programu postojeći statistički omjer zastupljenosti po spolu veći od 40:60, škola će nakon procjene dodijeliti još dva boda kandidatu ili kandidatkinji podzastupljenog spola. Nakon toga kreće rangiranje kandidata za upis na ljestvicama - obrazlažu svoj prijedlog u Vladinu uredu.

Ideju potkrepljuju nizom članaka hrvatskog i europskog zakonodavstva, a cilj ovakve mjere jest uklanjanje prepreka jednakim prilikama za djevojke i mladiće na tržištu rada. Podsjećaju da je udio muškaraca u bolje plaćenim zanimanjima veći od udjela žena. Primjerice, samo 16 posto žena je zaposleno u rudarstvu, 21,5 posto u opskrbi električnom energijom, plinom i parom, u ICT-u ispod 20 posto a u znanstvenim i tehničkim djelatnostima žene su zastupljene sa 46,5 posto. Paralelno, u industrijskim i obrtničkim školama omjer upisanih djevojčica i dječaka je 30:70, dok je u gimnazijama u sličnome omjeru više upisanih djevojčica.

Stereotipi kao kočnica

- Jedna od najvećih prepreka jednakosti ulaska na tržište rada je čvrsta ustaljenost stereotipova o ženskim i muškim sposobnostima i interesima - kažu u Uredu. Učinke ove posebne mjere trebalo bi, smatraju, pratiti kroz nekoliko upisnih ciklusa. Paralelno očekuju da osnovne škole razvijaju interes djece za netradicionalne izbore zanimanja.

- Ova privremena mjera koju predlažemo trebala bi prevenirati stanje da hiperproduciramo neka tipično ‘ženska zanimanja’ poput frizerke, a da tek vrlo mali postotak djevojčica upisuje u programe proizvodnih zanimanja, traženih na tržištu rada, poput instalaterke grijanja ili električarke - objašnjavaju u Uredu za ravnopravnost spolova. Taj prijedlog nije jedini. Ministarstvo vanjskih poslova MZOS-u sugerira da se za svu djecu povratnike iz inozemstva udvostruči broj bodova s predviđenih 2 na 4. Razlog je težina prilagodbe na novi sustav obrazovanja.

Bodovi za selidbu

- Prema istraživanjima, selidbe su visoko na ljestvici stresnih životnih situacija, odmah iza smrti člana obitelji - obrazlažu svoj prijedlog u MVP-u.

Dodatni bodovi, točnije tek jedan, traže se i za učenike kojima je školski sat trajao 40 minuta umjesto 45. Predlagatelji tog rješenja pozivaju se na Ustavom zajamčene jednake uvjete obrazovanja. Da u Ministarstvu imaju pune ruke posla s pripremom novoga Pravilnika o elementima i kriterijima upisa, govori i to da se na javnu raspravu o kriterijima upisa uključilo 300-tinjak predlagatelja izmjena. Svi su prijedlozi objavljeni na web-u MZOS-a, na ukupno 393 stranice.