VLADA O RODNOJ IDEOLOGIJI

VLADA USVOJILA ISTANBULSKU KONVENCIJU Ustavna stručnjakinja: 'Neće biti neočekivano ako Hrvatska zbog ove izjave bude snosila političke posljedice'

- Vlada će sa sjednice u Hrvatski sabor uputiti prijedlog zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, poznatije kao Istanbulska konvencija, zajedno s interpretativnom izjavom koja dodatno pojašnjava tumačenja pojedinih članaka Konvencije- Premijer Andrej Plenković na početku sjednice pojasnio je detalje te interpretativne izjave
Andrej Plenković
 Goran Mehkek / CROPIX

NOVO 9.30 - Vlada je jednoglasno usvojila Istanbulsku konvenciju!

----------------------

09.00 - Premijer Andrej Plenković se u uvodnoj riječi na sjednici Vlade osvrnuo na Istanbulsku konvenciju.

- Riječ je o Konvenciji koja zavrjeđuje nekoliko riječi više nego je uobičajeno jer je izazvala veliki interes javnosti, a i brojne udruge civilnog društva potaknula da manifestiraju svoje stavove koji se tiču svjetonazorskih pitanja.

Plenković je rekao da je bitno, kao prvo, da je Konvencija prihvaćena u okviru Vijeća Europe. - Temelji se na slobodi, demokraciji, ljudskim pravima i vladavini prava - i to treba imati na umu kada se sagledava Vijeće Europe - pojasnio je Plenković prvu napomenu.

- Nasilje nad ženama i u obitelji je europski problem, ne jedne zemlje ili jednog društva, već svih europskih država. Sad govorimo o politici kontinuiteta u odnosu na ono što su prije radile Vlade. U HDZ-ovim Vladama se radilo i nastavljen je rad na konvenciji. U vrijeme SDP-ove Vlade, 2013. godine je konvencija potpisana. Stupila je na snagu 2014. i od tada je na snazi za zemlje koje su je podržale. Važno je znati i da je SDP-ova Vlada imala tri godine da predloži Saboru ratifikaciju. Nisu to napravili, a danas rade pritisak, kaže premijer.

- Slanje u proceduru ove Konvencije nije plod pritiska oporbe ili građana, već je to čvrsta i jasna volja moje Vlade da ratificiramo dokument koji se temelji na našem programu, radu međuresorne skupine, postignutog čvrstog uvjerenja da će ratificiranje ove konvencije osnažiti pravni, institucionalni i financijski okvir za rješavanje problema koji se zove - nasilje u obitelji - nabrojao je Plenković.

Premijer kaže da je bitno što su susjedne i europske države potpisale konvenciju, jer to govori o tome koliko je ovo problem svih. Što se tiče skupine stručnjaka koji se bave borbom protiv nasilja, kaže da je to uobičajeno tijelo u Vijeću Europe. Nadalje, napomenuo je da nas potpisivanjem konvencije ne očekuju nikakvi ogromni troškovi odnosno financijske obaveze kako se negdje pojavljivalo.

- Nije istina da će ova ratifikacija koštati milijardu kuna... Što je bit ove konvencije? Bit je statistika koju imamo, a koja govori da je u tri godine od 195 ubojstava bilo 91 ubojstvo žena, a čak 63 je došlo od bliskih osoba, te 46 od intimnih partnera. Zbog toga ova konvencija mora u Sabor i mora ojačati naše mehanizme za rješavanje tog problema - kaže Plenković. Rekao je da Vlada RH uvažava zabrinutost određenih aktera u društvu, te da uz Zakon o potvrđivanju ove konvencije daje i interpretativnu izjavu.

- To su izjave koje države koriste kada žele pojasniti i precizirati doseg nekog međunarodnog ugovora. to je uobičajeni način i pravo. Uvažavajući mišljenje jednog dijela društva, usvojit ćemo danas dakle i te tri poruke koje su važne, a koje govore da Konvencija ne sadrži ništa što bi se kosilo s vrijednostima jednog dijela hrvatskog društva. U prvoj rečenici ćemo jasno reći što je bit konvencije, da je to sprječavanje nasilja nad ženama i u obitelji. U drugoj ćemo rečenici reći da ovo ne sadrži promjenu ustavne definicije braka niti promjene u rodnim ideologijama - kazao je premijer i rekao da su imali brojne konzultacije oko toga.

- Nema pravne obveze za priznanje trećeg spola, nema ni za redefiniciju braka, nema pravne obveze za uvođenje u školske programe nešto što možda nije u skladu s našim uvjerenjima - naglasio je. Kazao je da svima koji se protive konvenciju poručuje da imaju povjerenja u hrvatske institucije. - Nema skrivenih namjera - kaže Plenković.

Ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalnih politika Nada Murganić istaknula je da je ova Konvencija sastavljena prije sedam godina, a da je Hrvatska već 2013. godine potpisala da se pridružuje naporima međunarodne zajednice kako bi se na ovom području izrazila odlučnost države u borbi protiv nasilja nad ženama i u obitelji.

Naglasila je da ovo ne znači da se u obrazovni program mora uklopiti materijale o rodnoj ideologiji. Nabrojala je praktične stvari za koje se bore države koje supotpišu Konvenciju, poput raznih oblika pomoći žrtvama nasilja, ali i uspješnije kažnjavanje počinitelja. Kazala je i da je u Konvenciji prvi put definirano što je nasilje u obitelji.

Konvencija ne upućuje na zakonsko priznavanje istospolnih brakova, naglasila je ministrica također.

Pozega, 030717
Predsjednik Vlade Andrej Plenkovic sudjelovao je na predstavljanju Programa za zaposljavanje zena Zazeli. Uz premijera, program su predstaviti ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavic i ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalnih politika Nada Murganic.  Projekt je vrijedan ukupno 400,900.000 kuna, a financirat ce se u okviru Operativnog programa Ucinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Na fotografiji: ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalnih politika Nada Murganic
 Foto: Emica Elvedji / CROPIX
Emica Elvedji / CROPIX
Nada Murganić

----------------------------------------------

Hrvatska će, prema svemu sudeći, biti druga država koja će, uz ratifikaciju Istanbulske konvencije, priopćiti i posebnu interpretativnu izjavu, a ona je, kako neslužbeno saznajemo, ipak na tragu one koju je uložila Poljska i na koju je šest država potpisnica uložilo prigovor. Poljska je, podsjetimo, u svojoj kratkoj izjavi deklarirala da će Konvenciju primjenjivati u skladu s vrednotama i odredbama svojeg Ustava. Hrvatska je izjava ipak nešto duža i razrađenija, ali u posljednjem odlomku sadrži gotovo identičnu odredbu onoj poljskoj. Kako saznajemo, hrvatska izjava glasit će ovako:

“Republika Hrvatska smatra da je cilj Istanbulske konvencija zaštita žena od svih oblika nasilja te sprječavanje, progon i eliminacija nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja. RH smatra da odredbe Konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije u hrvatski pravni i obrazovni sustav niti obvezu promjene ustavne definicije braka. RH smatra da je Konvencija u skladu s Ustavom RH, posebno s odredbama o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda te će Konvenciju primjenjivati uzimajući u obzir navedene odredbe, načela i vrednote ustavnog poretka RH”.

- Izjava u svojem početku sadrži pobrojano što Konvencija jest te što ona ne sadrži. I to je točno - ona ne sadrži definiciju braka ni rodnu ideologiju. Izjava također deklarira i da je Konvencija usklađena s hrvatskim Ustavom, što je dobro. Međutim, ipak neće biti neočekivano ako Hrvatska zbog nje bude snosila političke posljedice, odnosno ako dio država potpisnica na tu izjavu uloži prigovor - kaže dr. Sanja Barić, ustavna stručnjakinja s riječkog Pravnog fakulteta.

Prigovori

Naime, objašnjava, i na poljsku izjavu stigli su prigovori prije svega jer Poljska nije definirala što točno podrazumijeva pod “vrednotama” svojeg Ustava te su države izrazile sumnju u posvećenost Poljske provedbi same Konvencije.

- Slično se može očekivati i u slučaju Hrvatske. Naime, točno je da Istanbulska konvencija ne sadrži tzv. rodnu ideologiju, kao što Hrvatska izjavljuje, ali mi nismo jasno u izjavi rekli što pod tim pojmom podrazumijevamo, a u nastavku smo precizno izjavili da se ne osjećamo dužni uvoditi rodnu ideologiju u pravni i obrazovni sustav.

Budući da Konvencija jasno traži da se, primjerice, materijali o nesterotipnim rodnim ulogama i rodno utemeljenom nasilju nad ženama uključe u redovni nastavni program te da se pravni akti usuglase s Konvencijom, očekivana je sumnja drugih država potpisnica da je Hrvatska pod pojmom “rodna ideologija” zapravo mislila na pojam “rod” kako ga definira Konvencija. A on se ne može izbjeći želimo li ratificirati Konvenciju - tumači prof. Barić. Stoga se, dodaje, mogu očekivati izvjesne političke posljedice.

- Može se očekivati prigovor ili, naprosto, ismijavanje Hrvatske koja i dalje barata neobjašnjenim terminom rodna ideologija - kaže prof. Barić.

U Vladi, pak, prigovore ne očekuju te tvrde da je izjava usklađena s pravnom službom Vijeća Europe. Izjavom su dodatno htjeli umiriti konzervativne udruge s dijelom u kojem se kaže da se neće redefinirati ustavna odredba o braku kao zajednici muškarca i žene, za što se na referendumu izborila Udruga U ime obitelji.

Izjava je podržana jučer i na sastanku koalicijskih partnera u Vladi, nakon što je večer prije Predsjedništvo HDZ-a dalo potporu ratifikaciji sa 19 glasova za i šest protiv.

Saborska procedura

Očekuje se da će Zakon o potvrđivanju Istanbulske konvencije danas biti usvojen i poslan u saborsku proceduru, iako nisu svi HDZ-ovi ministri u Vladi baš bili potpuno za ratifikaciju konvencije, međutim, neki su sada zadovoljeni s ovom izjavom, dok neke ne zadovoljava sama izjava, ali ne žele zbog toga izazvati potrese u Banskim dvorima, jer jasno je što se dogodilo kada su zadnji put u Plenkovićevoj Vladi Mostovi ministri glasali protiv većine.

Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković, nakon što je Predsjedništvo HDZ-a podržalo ratifikaciju konvencije, jučer je i koalicijskim partnerima predočio interpretativnu izjavu, koja je potom prošla i uži kabinet Vlade, da bi danas došla na sjednicu i konačno u saborsku proceduru.

Na sastanku koalicijskih partnera, kako doznajemo, jedini je Hrvoje Zekanović iz Hrasta bio izričito protiv konvencije, uz Ivicu Mišića koji je rekao da je njegova podrška Vladi neupitna u svemu, ali da neće podržati ratifikaciju. Branko Hrg i Goran Dodig iz HDS-a tek će donijeti odluku nakon stranačkog sastanka, ali oni bi mogli biti protiv zbog svog biračkog tijela, dok se u nezgodnoj situaciji nalazi gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović iz Reformista, koji bi načelno i bio za ratifikaciju, ali na njega je pritisak izvršio biskup Vlado Košić koji mu je slao poruke na Facebooku da ne digne ruku za ratifikaciju, a njegova zamjenica Viktorija Kaleb jedna je od organizatorica prosvjeda protiv Istanbulske konvencije.

Zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić, koji će glasovati protiv Konvencije, jučer je pojasnio i koalicijskim partnerima da to što su neki unutar HDZ-a protiv, ne znači da će rušiti svoju Vladu, kao što smo već jednom imali slučaj, i da nema govora o izvanrednim izborima. “Ja prihvaćam ono što je doneseno na Predsjedništvu”, navodno je rekao Brkić, ali će u skladu sa svojim stavom glasati protiv. Zanimljiva je bila i rasprava između HDZ-ovaca i Zekanovića kojemu su poručili kako neće on određivati što je za HDZ demokršćanstvo. Premijer mu je tako rekao kako ima pravo na svoj stav, ali nema pravo baviti se politikom HDZ-a.

Centar ili lijevo

“Istanbulska konvencija je bila i u programu HDZ-a kada je dogovarana koalicija. Ako ti je to smetalo, zašto onda nisi ništa rekao? Ne moraš brinuti hoće li HDZ skrenuti u centar ili lijevo”, navodno mu je rečeno na sastanku, na što se onda Furio Radin našalio i rekao: “Na lijevo, na lijevo”.

Nakon što Vlada Konvenciju uputi u Sabor, ta točka najprije se treba uvrstiti u dnevni red, a oko toga, doznajemo, neće biti nikakvog otezanja. S obzirom na to da slijedi dvotjedna pauza u radu Sabora, točka će se na dnevnom redu najvjerojatnije naći sredinom travnja. Jedno od glavnih pitanja je ono kako će se na glasovanju izjasniti HDZ-ovi zastupnici, jer među njima ima priličan broj protivnika ratifikacije.

- Odluka Predsjedništva je odluka glavnog tijela stranke, ona je obvezujuća i predstavlja politiku HDZ-a - kazao je izvor iz vrha stranke koji očekuje da će ratifikaciju podržati većina HDZ-ovih zastupnika.

- Očekujem vrlo visoku usuglašenost oko ratifikacije - kazao je naš sugovornik.

Jedinstveno

I sam Plenković je nakon sjednice, na pitanje koliko će HDZ-ovih zastupnika glasati za ratifikaciju, odgovorio: “Velika većina, naravno, kao i ovdje na Predsjedništvu”. Šef Kluba Branko Bačić izjavio je jučer kako će se na Klubu dodatno raspravljati i pokušati utvrditi jedinstveni stav.

U HDZ-ovim kuloarima za sada se spominje desetak zastupnika koji bi mogli glasovati protiv, a među njima su Davor Ivo Stier, Milijan Brkić, Anton Kliman, Miro Kovač, Miro Tuđman, Ivan Ćelić, Petar Škorić, Ivan Šipić, Stevo Culej, Marija Jelkovac... Pitanje je, međutim, hoće li se netko do glasovanja predomisliti.

Bauk: Ako pravnici i nevladine udruge ocijene da je zakon u redu - SDP neće biti protiv

- Čim u Sabor stigne prijedlog Zakona o ratifikaciji Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, SDP će sazvati svoj Klub zastupnika. Raspravit ćemo predloženi tekst i, bude li nam biti sporan, uložit ćemo na njega amandmane, a ne bude li sporan, podržat ćemo ga - rekao je Arsen Bauk, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a.

Bauk je jučer spuštao loptu i pokušao sanirati posljedice različitih poruka koje su dolazile iz SDP-a o podršci HDZ-ovu prijedlogu ratifikacije Istanbulske konvencije, odnosno njenoj uskrati budu li je pratile bilo kakve interpretativne izjave.

- Ako se stekao dojam kako se SDP podijelio oko ovoga pitanja, onda moram reći da je posrijedi nesporazum - kazao je Bauk i dodao kako će ključni pri zauzimanju političkog stava prema tekstu ratifikacije biti pravnici, ali i nevladine udruge koje se bave borbom za prava žena.

- Ako takve udruge ocijene da je prijedlog Zakona o ratifikaciji Istanbulske konvencije u redu, SDP sigurno neće biti protiv - kazao je Bauk.

U utorak, čim se zbog različitih poruka iz SDP-a počelo sumnjati hoće li u Saboru biti dovoljno ruku za ratifikaciju Istanbulske konvencije, reagirala je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš, najavivši podršku ratifikaciji jer je njenoj stranci na prvom mjestu zaštita žena od nasilja i zaštita od nasilja u obitelji.

- Svi koji su se u oporbi zalagali za ratifikaciju Istanbulske konvencije moraju ostati dosljedni u svojim stavovima i glasati za Zakon o ratifikaciji. Zaštitom žena od nasilja ne smijemo politizirati. Ovo je trenutak u kojem odlučujemo hoćemo li biti napredna ili zaostala zemlja - poručila je Mrak Taritaš.

Vrlo sličnog stava su i u IDS-u. Predsjednik njihovog Kluba zastupnika Giovanni Sponza podsjeća da je IDS zajedno s GLAS-om stavio Istanbulsku konvenciju na dnevni red.

- Ponavljam da je Istanbulska konvencija civilizacijsko pitanje, a ne političko - kazao je Sponza.

Šef HSS-a Krešo Beljak kaže kako će zastupnici njegove stranke glasati za Zakon o ratifikaciji Istanbulske konvencije ako tekst neće sadržavati ograde koje bi njegovoj stranci bile neprihvatljive. - Podržat ćemo predlože li model kakav je bio u Njemačkoj koja je ratificirala konvenciju, a bude li HDZ slijedio model Poljske ili Bugarske, onda nećemo - rekao je Beljak. (I.Toma)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. studeni 2024 04:10