VELIKI PROJEKTI

Vlada traži 3,6 milijardi eura od Bruxellesa: Novi zajam EU za plinovod prema Sloveniji, ali i širenje LNG-a, obnovu, škole...

Vlada je već donijela odluku o proširenju LNG terminala na 6,1 milijardu kubnih metara plina

Piše:

Objavljeno: 13. travanj 2023. 08:55

LNG terminal na Krku

Bozidar Vukicevic/Cropix/Cropix

Hrvatska će od Europske komisije tražiti 3,6 milijardi eura dodatnog novca u obliku zajma u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za projekte u energetici, vodoopskrbi i odvodnji, obrazovanju i obnovi nakon potresa, potvrdio nam je jučer premijerov posebni savjetnik za ekonomiju i glavni koordinator za NPOO Zvonimir Savić.

Uz postojećih 5,5 milijardi eura, koliko nam je odobreno kao bespovratna sredstva, Hrvatska će tako uz ovaj kredit na raspolaganju imati 9,1 milijardu eura do sredine 2026., kada sve investicije i reforme moraju biti dovršene.

Među projektima o kojima će se pregovarati s Komisijom, a koji bi se mogli financirati iz ovog kredita, možda strateški najznačajniji je onaj vezan uz plinofikaciju, odnosno izgradnju plinovoda od LNG terminala na Krku prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i Mađarskoj.

Hrvatska Vlada već je donijela odluku o proširenju kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubnih metara plina godišnje, kao i o izgradnji domaćeg plinovoda Zlobin-Bosiljevo, što je vrijedno 180 milijuna eura. Slovenija, Austrija, Bavarska i Mađarska zainteresirane su za taj plin, posebno nakon početka rata u Ukrajini i traženja alternativa za smanjenje ovisnosti o ruskom plinu, pa bi trebalo izgraditi dodatnu plinsku mrežu.

Proizvodnja vodika

Komisija dopušta da se sredstva od ovog zajma koriste i za LNG terminale i plinovode. U okviru komponente o energetici, maksimalan iznos zajma koji bismo mogli tražiti za plinovode ne smije prelaziti 30 posto, a tu je i gotovo 270 milijuna eura iz paketa RePower EU koje su namijenjene upravo za tu svrhu.

Oko 800 milijuna eura iz kredita koristit će se i za postojeće projekte iz NPOO-a, jer nam je rastao BDP-a pa su nam i sredstva za oporavak i otpornost smanjena s prvotno odobrenih 6,3 na 5,5 milijardi eura.

A uz energetsku infrastrukturu koju ćemo financirati ovim zajmom, u što uz LNG i plinovode spadaju i postrojenja za proizvodnju i distribuciju struje, kao i proizvodnju vodika, ali i energetsko poboljšanje vozila javnog prijevoza, s Komisijom će se pregovarati i o potrebnim dodatnim sredstvima za ulaganja u obrazovanje.

Jednosmjenske škole

Hrvatska ima ambiciju da do sredine 2026., dokad traje NPOO, sve škole rade u jednoj smjeni, a čini se da za to neće biti dosta bespovratna sredstva, već ćemo za dogradnju, izgradnju i opremanje škola tražiti i kredit EU. Kroz te projekte gradit će se i sportske dvorane, kao i kuhinje i kantine u okviru škola.

Projekti u vodoopskrbi, kaže Savić, dosta dobro idu i za to će nam biti potrebna dodatna sredstva jer su i potrebe velike.

Tu su i projekti obnove s energetskom učinkovitosti. Plan je bio da se u prvoj konstrukcijskoj fazi zgrade javne namjene obnavljaju iz Fonda solidarnosti, a u drugoj fazi cjelovite obnove preko NPOO-a. Budući da se neke zgrade neće stići obnavljati sredstvima iz Fonda, poput zgrada Vlade i Sabora, bit će potrebno i više sredstava iz NPOO-a, pa će se i za te projekte tražiti sredstva iz kredita. Tu je i energetska obnova stambenih, ali i javnih zgrada koje nisu stradale u potresu.

Bespovratna sredstva

Hrvatska nije odmah tražila zajam, već samo bespovratna sredstva jer se htjelo vidjeti kako će projekti ići i hoće li nam biti dosta sredstava.

Sedam država EU već je dobilo zajmove - Grčka, Cipar, Rumunjska, Slovenija, Italija, Portugal i Poljska. Italija je primjerice više dobila u zajmovima (122,6 milijardi eura) nego u grantovima (68,8 milijardi eura) zbog veličine zemlje i ukupnog BDP-a, pa tako ukupna bespovratna sredstva odgovaraju tek četiri posto njihova BDP-a, dok je kod nas to desetak posto. Zemlje koje su dobile bespovratna sredstva koja odgovaraju manjem postotku njihova BDP-a odmah su tražile zajmove, dok Hrvatska to nije jer je dobila velika bespovratna sredstva u odnosu na BDP.

- Nama u startu ti zajmovi nisu trebali. Rekli smo da ćemo ih tražiti po potrebi nakon što vidimo kako idu projekti i ako se ukaže ili manjak sredstava ili dodatne potrebe. Mi smo sada u toj fazi kada neki projekti idu jako dobro i da su potrebe veće nego što su grantovi na raspolaganju i zato pripremamo prioritet za financiranje iz zajmova - pojašnjava Savić.

U kolovozu ide aneks, Komisija ima rok od 2 mjeseca za odluku

Prema proceduri će sada Hrvatska pregovarati s Europskom komisijom o aneksu NPOO-a. Dakle, neće se raditi novi Nacionalni plan, nego aneks u kojem će se definirati novi projekti, njihova provedba i financiranje te izmjena postojećih.

Do kraja kolovoza Hrvatska mora poslati prijedlog tog aneksa, dok Komisija onda ima rok od dva mjeseca da donese odluku, a do kraja godine odlučuje i o isplati novca u ratama, kao što je i slučaj s bespovratnim sredstvima.

Za svaku isplatu Hrvatska mora ispuniti indikatore, što nam je dosad dobro išlo jer smo ispunili 100 posto potrebnih indikatora i isplaćene su nam dvije rate iz NPOO-a od 700 milijuna eura, uz avans od 816 milijuna eura, pa smo tako dosad dobili 2,2 milijarde eura bespovratnih sredstava, odnosno više od trećine svih dostupnih sredstava. Prema brzini ispunjavanja indikatora i povlačenju sredstava, kaže Savić, treći smo u EU.

Kredit Komisije izuzetno je povoljan, s počekom od deset godina, a rok otplate je do 2058. Ne zna se kolike će biti kamate jer se Komisija tek treba zadužiti za ta sredstva, ali ne smiju biti veće od onih po kojima se Komisija zaduži po rejtingu AAA.

Zaduženje od 3,6 milijardi eura ući će u javni dug države, odnosno povećat će ga, a kad budemo plaćali projekte, povećat će i deficit. No, Ministarstvo financija te je parametre već uzelo u obzir kod izrade projekcija kretanja javnog duga.

Vezane vijesti