VLADA SPREMNA ZA PLAN ŠEFA EU ‘Imamo 68 projekata vrijednih 19,3 mlrd. eura koji će nas izvući s dna’

Vlada je, čini se, sve karte ponovno bacila na pokretanje investicijskog ciklusa. Upravo bi investicije, makar one bile financirane i europskim novcem, uvjereni su u Banskim dvorima, Hrvatsku u sljedećoj (izbornoj) godini trebale povući s gospodarskog dna, po kojem “grebe” već šest godina.

Poruke eurokrata

Nova je Europska komisija, podsjetimo, najavila pokretanje svojevrsnog New Deala, vrednijeg od 300 milijardi eura. Taj bi investicijski plan, kojeg potpisuje novi predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, trebao trgnuti iz letargije uspavano europsko gospodarstvo. Kada je o Hrvatskoj riječ, Junckerov plan bi u najmanju ruku trebao poslužiti kao okidač za dugo očekivani oporavak. U Zagrebu su poruke eurokrata, izgleda, dobro shvatili. Hrvatska je, naime, pripremila listu od 68 projekata, ukupno “teških” 19,3 milijarde eura, kojom se nastoji uklopiti u novi Junckerov plan.

- Vlada od početka podržava inicijativu i sudjeluje u njenoj pripremi, posebno u pripremi liste projekata od strateškog značaja za koje bi se moglo osigurati sufinanciranje kroz Europski fond za strateška ulaganja. Na listi se u ovom trenutku nalazi 68 projekata, ukupne vrijednosti 19,3 milijarde eura - priopćili su iz Banskih dvora.

Program spasa

O detaljima same liste u Vladinim krugovima zasad ne žele govoriti, pravdajući se time da ona još nije konačna. Ipak, prema dosad dostupnim informacijama, ključeve hrvatskog kraka europskog New Deala drže energetika i IT sektor.

Jedan od najvažnijih projekata je, primjerice, gradnja LNG terminala u Omišlju, čiji je značaj već odavno prešao hrvatske granice i koji sada, u uvjetima novog zahlađenja odnosa između Zapada i Rusije, podržava kako EU tako i SAD. Tu je i gradnja Jadransko-jonskog plinovoda, potom hidroelektrana, posebno u Kosinju, kao i termoelektrane Plomin C. Konačno, u sklopu Junckerova “programa spasa” gradili bi se i prijenosni energetski sustavi.

Energetiku i promet, pak, objedinjuje dugo najavljivani projekt Zagreb na Savi, koji se, neslužbeno, također nalazi na listi. Među projektima vezanima uz nove tehnologije ističu se ulaganja u e-škole, zatim u širokopojasnu mrežu, kao i neke druge ICT projekte. Iz Vlade su poručili kako spremno dočekuju Junckerov plan, istaknuvši da pozdravljaju svaku inicijativu koja pruža potporu rastu investicija i otvaranju novih radnih mjesta.

Politika bezuvjetne štednje činila se razumnom i prihvatljivom, ali nakon šest godina krize pokazuje se da treba pronaći i nove insturmente za poticanje rasta i zapošljavanja, ocjenjuju u Banskim dvorima.

Politika štednje

Ipak, analitičari poručuju kako od Junckerove incijative ne treba očekivati čuda. Ona bi nam, doduše, mogla donijeti konačno pokretanje investicijskog ciklusa, a time i micanje s recesijske mrtve točke, ali ona nipošto ne znači odustajanje od dosadašnje politike štednje.

- Konkretne učinke Junckerova plana na Hrvatsku još ne znamo, iako je jasno da će se on pozitivno odraziti i na naše gospodarstvo. No, ne možemo se oslanjati samo na to, nego paralelno moramo raditi i na poboljšanju poslovnog okruženja - upozorava Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Vjerodostojni kandidat

To znači da će Hrvatska morati nastaviti s reformama, koje će rasteretiti državnu blagajnu, i zaustaviti divljanje javnoga duga. Na to upozorava i Mladen Staničić, profesor na Visokoj školi za međunarodne odnose i diplomaciju.

- Hrvatska bi trebala izvući što više korisiti od Junckerova plana. No, treba konoslidirati i svoje javne financije kako bi mogla privući strana ulaganja, što bi nas učinilo vjerodostojnijim kandidatom za taj dio Junckerova plana - objašnjava Staničić.