ZAKON O PROSTORNOM UREĐENJU I GRADNJI

Vlada: Skraćeni su rokovi za građevinske dozvole; Struka: Tek neznatno, novi zakon omogućava zlouporabe

 Davor Pongračić/Cropix

ZAGREB - U sjeni donošenja Zakona o postupanju s nezakonitim zgradama kojim država želi omogućiti legalizaciju više od 150.000 objekata , istodobno su u saborskoj proceduri i izmjene Zakona o prostornom uređenju i gradnji.

Vlada tvrdi da bi se novim rješenjima pojednostavila procedura za donošenje prostornih dokumenata i izdavanja lokacijskih i građevinskih dozvola te drugih akata za gradnju. Time bi se, tvrde u Vladi, rokovi za dobijanje prostorne dokumentacije za gradnju smanjili sa sadašnjih 450-500 dana na 210 dana.

Struka, pak, tvrdi da se izmjenama zakona tek neznatno skraćuju rokovi za dobijanje potrebne dokumentacije za gradnju, a da stare boljke i dalje ostaju. Naime, arhitekti tvrde da je zanemarivo skraćenje u dijelu koji se odnosi na donošenje prostornog plana, a da je većina ostalih procedura ostao gotovo identičan ili skraćen tek za koji dan. Primjerice, ako i postoji odredba da neko tijelo mora odlučiti u roku 15 ili 30 dana, i dalje ti rokovi počinju teći od dana dostave “potpune dokumentacije”, a pitanje je što to u praksi znači. Ostaje problem i neekipiranosti i nedovoljne stručnosti lokalnih ureda nadležnih za građevinsku dokumentaciju. Tako će i dalje biti veliki problem ishoditi potrebne papire u nekom razumnom roku u malom mjestu, za razliku od Zagreba gdje se to relativno brzo rješava..

Još više polemike izazvala je odredba kojom se dopušta etažiranje i prodaja turističkih apartmana. Do sada je bilo moguće samo iznajmljivanje u turističkim zonama označenim na prostornim planovima kao T1 i T2. Arhitekti upozoravaju da bi mogućnost etažiranja širom otvorilo vrata investitorima da pod krinkom turizma grade stambena naselja ili, pak, da sadašnje turističke apartmane bez ikakvog osigurača prenamjene u stambene jedinice.

Da to može biti prilično unosan posao pokazuje podatak da se investicije u stambene objekte vraćaju za dvije godine dok se turistički objekti isplate tek za 10 do 15 godina. Takva utrka za profitom mogla bi ugroziti javni interes kroz devastaciju i betonizaciju obale, upozoravaju kritičari. Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva do drugog čitanja u Saboru svakakako će morati doraditi zakon.

Naime, i koalicijski partneri u HSS-u upozoravaju na neprimjereno rješenje oko etažiranja turističkih apartmana. Na isti problem u ime Kluba HDZ-a upozorila je i bivša resorna ministrica Marina Matulović Dropulić.

- Važno je da se tim apartmanima ne može promijeniti namjena - upozorila je Matulović Dropulić. Za HDZ nije sporna mogućnost prodaje dijelova turističkog naselja, nego to što izmjene zakona ne predviđaju osigurač koji bi onemogućio da budući vlasnik nekog apartmana promijeni taj prostor u stambeni. Dakle, treba postojati jasna obaveza i budućeg vlasnika apartmana da će ga nastaviti koristiti isključivo u turističke svrhe, a ne kao stambenu jedinicu.

U SDP-u pak upozoravaju da upravo i sama mogućnost parcelizacije, odnosno etažiranja nekog turističkog naselja vodi u malverzaciju.

- Nije dobro da postoji mogućnost da se unutar hotelskih i turističkih zona vrši parcelizacija, da se jedan hotel koji ima 200, 300, 500 soba etažira na taj način da se na kraju to može prodati kao 500 pojedinačnih jedinica - rekao je SDP-ovac Gordan Maras u saborskoj raspravi. Kao primjer, naveo je turistički kompleks Medena koji bi po novom rješenju mogao biti etažiran i, potom, komad po komad prodan privatnicima.

Zanimljivo je i da i ove izmjene kao i neka ranija zakonska rješenja, poput Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u povlašteni položaj stavljaju golf igrališta. Naime, predlaže se rješenje da se golf igrališta mogu graditi već na 25 metara od obale, dok je za druge djelatnosti ta udaljenost od 50 do 100 metara od obale.

Iz ministarstva međutim podsjećaju da je po sadašnjem zakonu golf igralište moglo biti do pomorskog dobra, dakle do granice mora s time da je 25 metara od njega trebala tek početi linija samog igrališta, a da se ovim izmjenama određuje da to igralište može započeti tek nakon 25 metara. Drugim riječima, novo rješenje u ministarstvu drže “oštrijim kriterijima” nego do sada.

IZMJENE:

1. Vlada:

a) izmjenama zakona pojednostavljuje se procedura za donošenje prostornih dokumenata i skraćuju rokovi izdavanja akata za gradnju s 450-500 dana na 210 dana;

b) etažiranje turističkih objekata postoji i u sadašnjem zakonu, ali se sada jasnije određuje, a jasnije su određene i kočnice kojima se onemogućava zloupotreba etažiranja, objekt mora ostati u turističkoj namjeni;

c) ako se i etažira neki apartman, prostor oko njega se neće parcelizirati, taj prostor i dalje ostaje u vlasništvu i pod upravom tvrtke koja vodi neko turističko naselje;

d) golf igrališta nisu u povlaštenom položaju, postroženi su kriteriji za njihovu gradnju na obali, jer su po starom zakonu ona su mogla biti na pomorskom dobru, a sada to igralište može započeti tek nakon 25 metara od obale;

e) ubrzavanjem procedura olakšat će se ulaganja investitorima koji poštuju prostorne planove i hrvatske zakone, kako bi Hrvatska bila konkurentna država.

KRITIKE:

a) tek su neznatno skraćeni rokovi za dobijanje potrebne dokumentacije za gradnju, većina procedura su ostale iste kraće tek za koji dan, ostaje i problem neekipiranosti lokalnih ureda nadležnih za građevinsku dokumentaciju;

b) mogućnost etažiranja širom otvara vrata investitorima da pod krinkom turizma grade stambena naselja ili, pak, da sadašnje turističke apartmene bez ikakvog osigurača prenamjene u stambene jedinice;

c) etažiranje će otvoriti i mogućnost parceliziranja zemljišta oko apartmana;

d) igrališta za golf se stavljaju u povlašteni položaj, jer se predlaže da se ona mogu graditi već na 25 metara od obale, dok je za druge djelatnosti ta udaljenost od 50 do 100 metara od obale;

e) omogućit će se dodatna apartmanizacija i betonizacija hrvatske obale u zaštićenom obalnom području mora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:40