ZAGREB - Kao što je nedavno i najavila, Vlada je danas pokrenula proceduru usvajanja Ustavnog zakona o pravima hrvatskih branitelja i njihovih obitelji, za koji premijerka Jadranka Kosor očekuje da će ga Sabor usvojiti jednoglasno.
„Usvajanje Ustavnog zakona predložile su brnaiteljske udruge i Vlada je to podržala. Ako Sabor prihvati da Ustavni zakon postane organski zakon, koji će štititi posebno osjetljivu skupinu u hrvatskom društvu, u koju branitelji spadaju, onda vjerujem i da će se odredbe tog zakona provoditi“, obrazložila je Kosor razloge zbog kojih bi prava branitelja trebala postati Ustavna kategorija.
„Branitelji su pobjednici u Domovinskom ratu. Zaštita njih i njihovih obitelji ovime će se podići na višu razinu“, kazao je ministar branitelja Tomislav Ivić.
Novi Ustavni zakon o pravima branitelja Vlada predlaže samo nekoliko dana nakon što je Haaški sud osudio generale Antu Gotovinu i Mladena Markača na dugogodišnje zatvorske kazne, dok je Ivan Čermak pušten. Kvalifikacije iz haaške presude, koje, među ostalim, govore i o „udruženom zločinačkom pothvatu“, na noge su digle braniteljsku populaciju , od kojih mnogi za haaške presude okrivili bivše vlasti, ali i aktualnu vlast.
Stoga je očito da Banski dvori uzdizanjem Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji na razinu Ustavnog zakona nastoje ponovno pridobiti branitelje za sebe, tim više što se Hrvatska nalazi pred parlamentarnim izborima. Pritom ne treba zaboraviti ni da status branitelja u Hrvatskoj ima oko pola milijuna ljudi, što je velika glasačka skupina.
Banski su dvori danas usvojili i drugo izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23. (Pravosuđe i temeljna prava) u pregovorima o ulasku u EU. Novo izvješće, koje Vlada usvaja samo dva tjedna nakon što je usvojila i u Bruxelles uputila prvo izvješće, pokazuje, tvrde na Markovu trgu, napredak koji je Hrvatska ostavrila u ispunjavanju uvjeta za zatvaranje tog poglavlja.
„U svim diplomatskim kontaktima koje sam imao u Bruxellesu, naše prvo izvješće dobilo je uistinu visoke ocjene“, istakao je Vladimir Drobnjak, glavni hrvatski pregovarač s EU-om.
Unatoč rezervama svog koalicijskog partnera SDSS-a, Vlada je danas usvojila i u Sabor uputila svoj prijedlog Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Taj zakon je, tvrdi Petar Čobanković, ministar poljoprivrede, u funkciji brzog rješavanja problematike korištenja poljoprivrednog zemljišta, što će potaknuti i ulaganja. No, iako je podržao zakonski prijedlog, Slobodan Uzelac, potpredsjednik Vlade iz redova SDSS-a, upozorio je da se njime ne rješava pitanje posjednika poljoprivrednog zemljišta, te je otkrio da je dogovoreno kako će se to riješiti kroz Zakon o vlasništvu i vlasničkim pravima.
„O tome smo razgovarali na užem kabinetu. Imate moju riječ i riječ svih ministara da će to tako i biti. Razumijem da se to 'podeblja' i s jamstvom javnosti“, poručila je Kosor Uzelcu.
Da odnosi među koalicijskim partnerima postaju sve napetiji, vidjelo se i na Zakonu o izbornim jedinicima. Iako se pred Vladom trebao naći još prije dva tjedna, Banski ga dvori još nisu usvojili, i to, prema neslužbenim informacijama, zbog protivljenja SDSS-a, koji se ne slaže s prekrajanjem devete izborne jedinice. Uzelac je danas donekle drukčiji stav od ostatka Vlade zauzeo i pri izglasavanju točke o usvajanju drugog izvješća o ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23., kada je upozorio da će trebati osnovati još jedan ured za zaštitu ljudskih prava, ovoga puta za osobe treće životne dobi.
Manjinama u 2010. dodijeljeno 41,8 milijuna kuna
Vlada je nacionalnim manjinama u prošloj godini dodijelila više od 41,8 milijuna kuna, pokazuje Izvješće Savjeta za nacionalne manjine o utrošku sredstava iz državnog proračuna u 2010. godini.
Najviše novca, 11,3 milijuna kuna, pripalo je srpskoj nacionalnoj manjini, od čega je preko četiri milijuna kuna otišlo na izdavanje tjednika Novosti. Talijanskoj nacionalnoj manjini dodijeljeno je 8,5 milijuna kuna, dok je Mađarima pripalo oko 4,6 milijuna kuna. Česi su u 2010. dobili 3,7 milijuna kuna, a Slovaci oko 1,7 milijuna, kao i Rusini i Ukrajinci.
Prema riječima Aleksandra Tolnauera, predsjednika Savjeta za nacionalne manjine, osam manjinskih udruga lani je, zbog nenamjenskog trošenja novca, skinuto s financiranja, a 32 udruge moraju dopuniti izvješća.
Vlada će tražiti status prijatelja Haškog suda
Na zatvorenom dijelu svoje današnje sjednice, Vlada je dala suglasnost ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću za podnošenje zahtjeva pred Haaškim sudom za dobivanje statusa prijatelja suda.
Zahtjev se podnosi, stoji u Vladinu priopćenju, za pristup Vlade sudu u svojstvu prijatelja suda u predmetu protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača. Traženje statusa prijatelja suda najavila je još u petak, kada su izrečene haaške presude, premijerka Jadranka Kosor. Vlada je tada odbacila i tvrdnje iz haaške presude o „udruženom zločinačkom pothvatu“.
Banski su dvori na zatvorenom dijelu sjednice usvojili i izvješće o ispunjavanju oibveza iz poglavlja 33. (Financijske i proračunske odredbe). To je, tvrde u Vladi, završno izvješće, a za zatvaranje tog poglavlja nedostaje još samo – datum ulaska u EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....