Vlada je na jučerašnjoj sjednici odbila Jutarnjem listu dostaviti popis osoba koje su odlukom prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana stekle pravo na povlaštenu mirovinu. Tom je odlukom Vlada prekršila pravomoćnu presudu Visokog upravnog suda donesenu u lipnju prošle godine prema kojoj je taj sud, nakon provedenog testa javnog interesa, zauzeo jasno stajalište - javnost ima pravo znati koga su hrvatski predsjednici Franjo Tuđman, Stjepan Mesić i Ivo Josipović poslali u privilegiranu, takozvanu predsjedničku mirovinu jer se te mirovine financiraju izravno iz državnog proračuna.
Početak pravne bitke
Vlada je jučer odlučila da će javnost podatke o osobama kojima je Tuđman dodijelio predsjedničku mirovinu moći dobiti tek protekom 50 godina od odluke o njihovu umirovljenju.
Predsjednička mirovina kolokvijalni je izraz za oblik privilegirane mirovine koju predsjednik države ukazom dodjeljuje osobama za koje ocijeni da su posebno zaslužne za doprinos razvoju Oružanih snaga i nacionalne sigurnosti. Taj oblik umirovljenja predviđen je člankom 5 Zakona o pravima iz mirovinskoga osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Riječ je o odredbi koja predsjedniku države omogućava da u punu mirovinu pošalje nekoga u dobi od 30, 40 ili 50 godina ako zaključi da je dotični zadužio hrvatske Oružane snage. Napori potpisnice ovih redova da dođe do popisa osoba koje su u mandatu triju hrvatskih predsjednika stekle pravo na tu vrstu mirovine traju nekoliko godina. Prvi put zatražila sam ih tijekom drugog mandata bivšeg predsjednika Stjepana Mesića. Tadašnji predstojnik vojnog kabineta predsjednika Mesića (naslijeđen još iz Tuđmanova razdoblja), general Krešimir Kašpar odgovarao je će tražene podatke svakako dostaviti, ali da “još nije trenutak”. General Kašpar je na Pantovčaku dočekao i trećeg hrvatskog predsjednika Ivu Josipovića, početkom 2013. otišao je u zasluženu mirovinu, a obećanje nije ispunio.
Nepotpuna lista
Zahtjev za listu dobitnika predsjedničkih mirovina i njihove iznose uputili smo predsjedniku Josipoviću u veljači 2013. Iz njegova ureda, međutim, kratko je odgovoreno da u Uredu predsjednika ti podaci ne postoje, već da se obratimo Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) preko kojeg se mirovine isplaćuju. HZMO je, međutim, odbio dati zatražene podatke pravdajući se da je na temelju Zakona o zaštiti osobnih podataka riječ o tajnim podacima.
Povjerenica za pravo na pristup informacijama Anamarija Musa početkom 2014. zauzima stajalište da je pravo javnosti da zna kako se troši proračunski novac u ovom slučaju jače od prava zaštite osobnih podataka. Mirovinski zavod je, međutim, tužio povjerenicu Visokom upravnom sudu, a taj je sud u lipnju 2014. odbacio tužbu mirovinskoga Zavoda. Pritisnut presudom, mirovinski nam je Zavod u srpnju prošle godine napokon dostavio listu nešto više od 300 korisnika predsjedničkih mirovina. Listu, međutim, nismo objavili jer je bila nepotpuna: na njoj su bili samo oni koji su u tom trenutku koristili mirovine, a ne i oni koji su već umrli, kao ni oni koji su predsjedničku mirovinu privremeno zamrznuli jer su našli unosniji posao ili pak oni koji je nikada nisu aktivirali jer su imali neki drugi, povoljniji temelj za umirovljenje.
Odluka na Arhivu
Ohrabreni presudom Visokog upravnog suda, obratili smo se ponovno Uredu predsjednika Josipovića.
Na Pantovčaku ovoga puta više nisu tvrdili da ne raspolažu podacima o dobitnicima predsjedničkih mirovina. Objasnili su, međutim, da se u Uredu čuvaju odluke o umirovljenju samo 212 osoba umirovljenih od 1995. do danas, a da su odluke o umirovljenjima preostalih 389 zaslužnika u razdoblju od 1991. do 1995. predane na čuvanje Hrvatskom državnom arhivu. Od Državnog arhiva još krajem srpnja 2014. zatražili smo podatke o 389 osoba koje je Tuđman umirovio do 1995. Tuđmanov predsjednički arhiv spada u građu od nacionalnog interesa, a o pristupu toj građi odluku predlaže posebno Vladino povjerenstvo. Vlada je odbila naš zahtjev.
“Ovo je prvi slučaj da imamo sudsku presudu koja odobrava pravo na pristup informacijama i Vladinu odluku koja je suprotna sudskoj presudi”, ističe povjerenica za informiranje Anamarija Musa.
“Treba vidjeti kakvu će odluku donijeti Hrvatski državni arhiv i što je za njih važnije: pravomoćna presuda ili odluka Vlade”, kaže Musa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....