VLADA ODLUČILA, EUROPSKA UNIJA ODOBRILA Hrvatska se dijeli u dvije regije: Kontinentalna i Jadranska

Hrvatska će, odlučeno je, umjesto na tri ubuduće biti podijeljena na dvije statističke regije - Kontinentalnu i Jadransku Hrvatsku. Europska Unija, naime, prihvatila je novi model statističke podjele na dvije regije na kojima će Hrvatska ubuduće temeljiti svoju regionalnu razvojnu politiku i povlačiti novac iz fondova EU.

Da je oko tog pitanja postignuto rješenje, potvrdio nam je jučer Branko Grčić , potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i Fondova EU, a ta nova podjela počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2013.

- Vlada je u pregovorima s Europskom komisijom i Eurostatom uspjela definirati da Hrvatska ubuduće, umjesto na dosadašnje tri, bude podijeljena na dvije statističke regije u okviru cilja da se što optimalnije povuče novac iz Fondova. Na taj način svi krajevi Hrvatske, odnosno sve jedinice lokalne uprave i samouprave dobivat će značajnu potporu iz EU u sljedećih 14 godina - rekao je Grčić.

Do sada je Hrvatska bila podijeljena na Jadransku regiju, Panonsku Hrvatsku i Sjeverozapadnu regiju, a po novom ustroju Jadranska Hrvatska praktički ostaje ista kao dosadašnja Jadranska regija i obuhvaća sedam županija - Primorsko-goransku, Ličko-senjsku, Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Istarsku i Dubrovačko-neretvansku. Kad je riječ o Sjeverozapadnoj regiji i Panonskoj Hrvatskoj, one se spajaju u jednu cjelinu - Kontinentalnu Hrvatsku i u njen sastav ulaze Grad Zagreb te preostale županije - Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Bjelovarsko-bilogorska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka te Sisačko-moslovačka županija.

To da će Hrvatska ubuduće biti podijeljena na samo dvije regije nova je ideja na kojoj su Vlada i Ministarstvo očito radili “u tišini” jer je donedavno postojalo više planova kako promijeniti dosadašnji ustroj, ali niti jedan nije spominjao smanjenje broja regija. Tako se spominjalo “razbijanje” na četiri, pa i pet statističkih regija, sve s ciljem da se povuče što više novca iz Fondova EU. Dosadašnji trojni ustroj na Jadransku, Sjeverozapadnu i Panonsku Hrvatsku, naime, nije bio najsretnije rješenje jer je problematična bila Sjeverozapadna regija zbog toga što je obuhvaćala Grad Zagreb. Zbog toga su se žalile ostale županije koje su bile u tom sastavu jer im je Zagreb podizao prosjek BDP-a, zbog čega su im se umanjivale šanse za novac iz Fondova. Naime, pravo na pomoć iz strukturnih fondova EU imaju samo one regije u kojima je BDP po stanovniku manji od 75 posto prosjeka Europske Unije.

Na problem oko te regije i Zagreba upozoravala je mnogo ranije i sadašnja ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić ističući da je Sjeverozapadna Hrvatska zahvaljujući Zagrebu na oko 54 posto te da time može računati na kraći rok korištenja potpora i na niže državne potpore. Pusić je tada predlagala podjelu na četiri regije, odnosno da Zagreb bude izdvojen u zasebnu cjelinu.

Podsjetimo, u travnju 2007., kada je prihvaćen ustroj na tri regije, varaždinsko Županijsko poglavarstvo odlučilo je raspisati i referendum kako bi se građani te županije očitovali o odluci Državnog zavoda za statistiku prema kojoj je ta županija svrstana u Sjeverozapadnu regiju zajedno sa Zagrebom. Tadašnji varaždinski župan Radimir Čačić upozoravao je da bi ta županija, ako Grad Zagreb ostane dio Sjeverozapadne regije, godišnje mogla izgubiti tridesetak milijuna eura potpore iz europskih fondova. No, referendum o tome treba li Varaždinska županija ostati u istoj prostornoj jedinici sa Zagrebom nikada nije održan jer je Ured državne uprave u Varaždinskoj županiji utvrdio da odluka Skupštine Varaždinske županije o raspisivanju referenduma nije u skladu s Ustavom. Bilo je i drugih pritisaka, ali neuspješnih jer se dosadašnja podjela na tri regije zadržala do danas, dakle punih pet godina.

- Točno je da smo razmatrali i ispitivali više varijanti, pa i tu da Grad Zagreb bude izdvojena regija. No, to nije bilo moguće jer da bi regija bila samostalna, mora imati najmanje 800.000 stanovnika. Kako prema posljednjim podacima Zagreb nije ispunjavao taj uvjet, morali smo ići na druge opcije. Na kraju smo, uvažavajući sva zakonska ograničenja i prepreke, došli do rješenja da se cijela Hrvatska ustroji u dvije regije kako bi sve županije i jedinice lokalne uprave i samouprave mogle optimalno koristiti strukturna sredstva - pojasnio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić, koji se zbog rješenja tog pitanja u više navrata susretao i sa Johannesom Hahnom, europskim povjerenikom za regionalni razvoj.

Grčićevo ministarstvo ovaj bi projekt detaljnije trebalo predstaviti javnosti sutra.