VLADA NEĆE REZATI PLAĆE I MIROVINE 'To bi urušilo kupovnu moć stanovništva'

Već do kraja godine pred Vladom će se naći paket mjera koje u sljedećoj godini treba poduzeti kako bi se smanjio proračunski manjak, a do kraja ožujka trebalo bi donijeti i rebalans tek usvojenog proračuna za 2014. godinu, najavio je ministar financija Slavko Linić.

„Naš je interes da rebalans usvojimo prije kraja ožujka. Što prije krenemo u to, veća je vjerojatnost ostvarenja ciljeva“, kazao je Linić novinarima nakon današnje sjednice Vlade.

RUPA U PRORAČUNU 6,6 MILIJARDI! Otkrivamo mjere za smanjenje minusa u budžetu

Ako je suditi po Linićevim riječima, izlaz iz ogromnog proračunskog manjka Vlada (barem zasad) neće tražiti u rezanju plaća i mirovina. To bi, ocijenio je Linić, dodatno urušilo kupovnu moć stanovništva, a to znači i osobnu potrošnju, koja je jedan od glavnih pokretača ekonomije. Mjere uštede, kazao je glavni financijaš u Milanovićevoj Vladi, tražit će se u daljnjoj racionalizaciji državne uprave i drukčijoj organizaciji državnih tijela, poput uvođenja regionalnog načela u organizaciji državnih službi. To bi trebalo rezultirati većom učinkovitošću i nižim troškovima.

Ipak, ušteda će biti i na plaćama, ali ne pojedinačnim, nego na masi plaća koje se isplaćuju iz proračuna. Dodaci na plaće će se drukčije obračunavati, promjena će biti i u segmentu plaćanja prijevoza, a svoj doprinos rezanju mase plaća trebalo bi dati i zaživljavanje Centralnog obračuna plaća (COP). Konačno, vlast na drukčije osnove namjerava postaviti i odnos između središnje države i lokalne samouprave.

OVIH 40 TVRTKI VLADA ŽELI PRIVATIZIRATI 2014. Vrijednost im se procjenjuje na 1,5 milijardi

Linić posebno rigorozan namjerava biti kada je riječ o uštedama na neracionalnoj potrošnji. Ipak, ni u odgovoru na novinarsko pitanje o opravdanosti kupnje vozila od strane sisačko-moslavačke županice Marine Lovrić – Merzel i o putovanju ministra Tihomira Jakovine na Bali, Linić nije bio do kraja jasan.

„Svaka neracionalnost je prostor za uštede“, kratko je odgovorio.

Vlada se, u osnovi, i dalje namjerava držati 37 mjera koje je sastavila još u rujnu, a koje bi, prema neslužbenim informacijama, trebala „malo doraditi“. No, kakve će biti te dorade, nitko u Banskim dvorima danas nije htio govoriti. I sam Linić poručio je da će do kraja godine Vlada sastaviti paket mjera, kojem zeleno svjetlo potom mora dati i Bruxelles.

Unatoč proračunskom manjku, Vlada ne razmatra mogućnost povećanja PDV-a. Za to, kazao je Linić, nema potrebe. Ipak, ponovio je stav kako bi trebalo ponovno razmotriti učinke oslobađanja poduzetnika od plaćanja poreza na dobit ako tu dobit reinvestiraju, no naglasio je da iznosi vlastiti stav.

„Previše smo dali gospodarstvu. U protekle dvije godine kroz razne je mjere gospodarstvo dobilo 1,4 posto BDP-a i to treba preispitati“, poručio je Linić, ogradivši se kako iznosi vlastiti, a ne Vladin stav.

Iako su u Europskoj komisiji skeptični, Linić i dalje vjeruje kako Hrvatska u sljedećoj godini može ostvariti planirani rast gospodarstva od 1,3 posto. To će nam, vjeruje Linić, omogućiti pokretanje investicijskog ciklusa. Inače, u Europskoj komisiji Hrvatskoj za sljedeću godinu navješćuju rast gospodarstva od 0,5 posto.