Vlada ne smije dirati seljake, poreze, banke, radnike, poslodavce, zdravstvo, mirovine... Što da radi?

ZAGREB - Guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski ovih je dana upozorio da Vlada Jadranke Kosor nema potporu koalicijskih i socijalnih partnera za ozbiljnije rezove. I guverner Rohatinski je u pravu. Doista, unutar vladajuće koalicije nema suglasja oko toga kakve mjere valja poduzeti kako bi se smanjila prekomjerna državna i javna potrošnja, a sindikati odlučno odbijaju svaku pomisao da bi se smanjivanjem plaća zaposlenima i umirovljenicima ostvarile neophodne uštede. Međutim, već u sljedećoj rečenici Rohatinski je pokazao, kada je riječ o neizbježnim reformama, da se ni po čemu ne razlikuje od HDZ-ovih koalicijskih partnera i sindikata. Odlučno je odbacio ideju Vlade o uvođenju poreza na bankarsku dobit te otišao i korak dalje te zaprijetio: HNB neće pomoći Vladi i intervenirati ako banke zbog poreza povećaju kamate na kredite.

Pogubna strategija

Kao što sindikati, primjerice, ucjenjuju štrajkom ako se smanje plaće, a HUP otpuštanjima ako se uvedu dodatni nameti na poslovanje poduzeća, tako je i Rohatinski počeo prijetiti Vladi. Tvrdi da će banke gubitak nadoknaditi uvođenjem većih kamata građanima i državi. Pokazalo se, međutim, koliko je njihova strategija dijeljenja kredita šakom i kapom bila pogubna za državu i pojedince: svi su postali ovisni o bankarskom kartelu koji, doista, može povećati kamate i tako kazniti i državu i građane.

Premda bi takva odluka bila potpuno financijski neopravdana, a da o moralnoj dimenziji i ne govorimo, nitko se ne usudi stati na kraj bankarskoj samovolji. Čak je i predsjednik socijaldemokrata Zoran Milanović stao u obranu stranog kapitala, dok istodobno njegovi suradnici traže od Vlade da uvede drakonske mjere štednje, da smanji broj zaposlenih u državnoj upravi, da smanji troškove zdravstvene zaštite.Zalaže se za mjere koje će najviše pogoditi ljude koji žive od svoga rada, dakle izbornu bazu SDP-a. To pokazuje da su banke postale snaga iznad Vlade i stranaka, da ih nitko više ne može kontrolirati.

Ipak, nije točno da su država i građani bespomoćni u mogućem srazu s bankarskim lobijem. Mogu povući depozite i štednju, mogu prestati poslovati s njima, što bi preko noći dovelo banke u nemoguću situaciju. Takav rasplet, međutim, nikome ne bi koristio niti ikome bio u interesu. Ipak, valja ga spomenuti kako bi se pokazalo da situacija ipak nije baš onakva kakvom je želi prikazati Rohatinski. Ako Vlada ne može smanjiti profit bankama, ako ne želi uvesti porez na kapitalnu dobit i imovinu, ako ne želi uzeti bogatijim slojevima, postavlja se pitanje otkuda joj onda moralno pravo da uzme onima koji sada imaju jedva za preživljavanje ili onima kojima bi nove restrikcije ugrozile golu egzistenciju.

Ne dirajte nam budžete

Unatoč sve težoj gospodarskoj i financijskoj situacijii, nitko se ne želi odreći ni najmanjeg dijela stečenih pozicija i prava. Svi i dalje očekuju da će iz krize izaći neokrznuti, a da će se teret prevaliti na nekoga drugoga. Sindikati upozoravaju na to da će smanjivanjem plaća biti ugrožena egzistencija stotina tisuća ljudi, umirovljeničke udruge tvrde da više nema prostora za smanjenje mirovina, HUP upozorava da bi nove restrikcije onemogućile rad privatnih tvrtki, HSS neće ni čuti da se dirne u prava poljoprivrednika i smanje poticaji, Milorad Pupovac smatra da se ne smije dirati u financijska prava nacionalnih manjina niti smanjivati sredstva namijenjena povratku izbjeglica….

SDP predlaže porez na kapitalnu dobit i imovinu, što je neophodno i pravedno, ali to ni izdaleka nije dovoljno jer je riječ o nekoliko stotina milijuna kuna. Prijedlog SDP-ova ekonomskog stratega Grgića da se smanje troškovi zdravstva ima ozbiljnu manu: ono je već dužno najmanje tri milijarde kuna i, uvedu li se novi nameti, urušit će se cijeli financijski sustav. Stoga je logično postaviti pitanje što se u takvoj situaciji uopće može učiniti. Nastaviti po starom se ne može, a nove mjere ne mogu se provesti. Hrvatska je praktički blokirana i u pat-sitauciji, pa se najave mogućih socijalnih nemira i sukoba čine sve realnijima.