PROVUKLI SE KROZ RUPU U ZAKONU?

VLADA NAGRADILA USTAVNI SUD Novi zakon sucima je poklonio povišicu od 1000 kuna

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec sada ima veću plaću od premijera i predsjednika Sabora

Od 8. siječnja suci Ustavnog suda plaću primaju po dvije osnove: po Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika te po Zakonu o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Koeficijenti su im određeni Zakonom o državnim dužnosnicima, a osnovica Zakonom o plaćama sudaca i pravosudnih dužnosnika, donosi Slobodna Dalmacija.

Prije toga, plaća im se obračunavala kao državnim dužnosnicima. Razlika je bitna, budući da je državnim dužnosnicima od početka ove godine smanjena osnovica za obračun plaće s 4221,76 kuna bruto na 3890 kuna bruto. Vlada je donijela takvu odluku kako dužnosnici ne bi imali koristi od izmjena u porezu na dohodak. Uz smanjenu bruto plaću, te uz porezne izmjene, plaća će im zapravo ostati ista.

Rješenje od srpnja

Istodobno, sucima i pravosudnim dužnosnicima osnovica nije mijenjana, pa će im plaće s poreznim izmjenama nešto porasti. Kada se uzmu u obzir koeficijenti sudaca Ustavnog suda, kada bi se na njih primijenila osnovica koja vrijedi za državne dužnosnike, što oni još uvijek statutom jesu, primili bi oko 3500 kuna manju bruto plaću.

Uredbom Vlade od 8. siječnja sucima Ustavnog suda tako je omogućeno da istodobno budu i državni i pravosudni dužnosnici – državni dužnosnici po statusu, pravosudni dužnosnici po (većim) plaćama, odnosno da im plaće porastu sukladno izmjenama poreza na dohodak.

Tako predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec sada ima veću plaću od premijera i predsjednika Sabora, a jednaku plaći predsjednika Vrhovnog suda i plaći glavnog državnog odvjetnika. Da stvar bude zanimljivija, ove je izmjene Vlada donijela uredbom, pozivajući se na odluku Ustavnog suda iz srpnja prošle godine, kojom je odlučeno da se plaće pravosudnih dužnosnika ne smiju određivati uredbama Vlade kao dijela izvršne vlasti, nego samo Zakonom.

Cijela ta pravna zbrka, stvaranje pravnog frankesteina križanjem dvaju zakona uz pomoć uredbe kojom se ne bi smjelo ništa mijenjati, piše Slobodna , izveden je kako bi se ustavnim sucima omogućilo oko tisuću kuna veća plaća.

Laički gledano, i uz nešto karikiranja, može se postaviti pitanje: s obzirom na činjenicu da Ustavni sud ne pripada ni jednoj od tri grane vlasti, ne bi li se i materijalna prava sudaca Ustavnog suda trebala urediti posebnim zakonom? Nije li Vlada uredbom o plaćama ustavnih sudaca prekršila prava ustavnih sudaca? Nisu li na ovaj način, spomenutom uredbom, državni dužnosnici dovedeni u nejednak položaj prema sucima Ustavnog suda? Što ako netko zbog toga podnese zahtjev za ocjenu ustavnosti odluke o plaćama ustavnih sudaca?

Njemački primjer

– Riječ je o posebnoj uredbi umjesto zakona, koje je uredbe Vlada ovlaštena donositi na temelju članka 88. Ustava. Članak 88. sadržan je unutar poglavlja Ustava koji se bavi Saborom, a ne Vladom (drugim riječima, nije riječ o “običnoj” uredbi za izvršenje zakona iz članka 113. alineji 4. Ustava – pravilno bi bilo taj članak označiti kao članak 110., a ne 113. Ustava).

Iz navedenog je prijedloga razvidno da je nositelj projekta bilo Ministarstvo uprave, a iz njegova se obrazloženja zaključuje da je povod Vladi za donošenje Uredbe bila odluka i rješenje Ustavnog suda. Ta uredba, dakle, ne uređuje plaće ustavnih sudaca, nego upućuje na primjenu zakona koji je Sabor donio za suce i druge pravosudne dužnosnike. O toj uredbi Vlada RH dužna je izvijestiti Sabor i tražiti njegovu potvrdu. U tom smislu Uredba predstavlja akt kojim se u cijelosti izvršava odluka i rješenje Ustavnog suda od 18. srpnja kad je riječ o ustavnim sucima.

Pitanje o tome hoće li Hrvatski sabor u predstojećem razdoblju ocijeniti da se status te prava i obveze predsjednika, zamjenika predsjednika i sudaca Ustavnog suda (uključujući njihove plaće) ne trebaju vezati ni uz državne dužnosnike ni uz suce redovnih sudova i druge pravosudne dužnosnike, nego ih je potrebno urediti posebnim zakonom (kao što je to, primjerice, u Njemačkoj), ovisi u cijelosti o Hrvatskom saboru – stoji u odgovoru dr. sc. Teodora Antića, glavnog tajnika Ustavnog suda.

Jedan nedostaje

Mandat sudaca Ustavnog suda traje osam godina. Sud bi trebao imati 13 sudaca, no trenutno ih ima 12. Šestero od aktualnog saziva Ustavnog suda na dužnost je izabrano 2007. godine, troje ih je izabrano 2008., a još trojica 2009. godine. Dakle, za čak petero sudaca, uključujući i predsjednicu Ustavnog suda Jasnu Omejec, mandat istječe sredinom ove godine.

“Krvna slika” suda tako bi trebala ove godine biti bitno izmijenjena ako se vladajući SDP i oporbeni HDZ tako dogovore. Naime, suci se biraju dvotrećinskom većinom zastupnika pa je politička trgovina u izboru nužna. Sigurno je da pred parlamentarne izbore HDZ neće tek tako lako dopustiti SDP-u dominaciju u Ustavnom sudu koji je trenutno skrojen po HDZ-ovoj mjeri, budući da je 2007. godine za izbor sudaca bila potrebna obična većina zastupnika. Pozicija Ustavnog suda je takva da može blokirati praktički svaki pokušaj reforme rušeći donesene zakone, što se izrazito često događalo u zadnje tri godine.

Koeficijenti i plaće dužnosnika (u bruto iznosu)

36.177 kn predsjednik Republike Hrvatske (9,30)

29.875,2 kn predsjednik Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade Republike Hrvatske (7,86)

33.183 kn predsjednik Ustavnog suda Republike Hrvatske (7,86)

27.774 kn potpredsjednik Hrvatskoga sabora, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske (7,14)

30.143 kn zamjenik predsjednika Ustavnog suda (7,14)

24.973 kn predsjednici radnih tijela Hrvatskoga sabora, ministri, glavni državni revizor, pučki pravobranitelj, predsjednik Državnoga izbornog povjerenstva (6,42)

27.103 kn suci Ustavnog suda (6,42)

NAPOMENA: Svi dužnosnici imaju pravo i na naknadu za odvojeni život (1000 kn ako im je prebivalište 50 km od Zagreba), naknade troškova za službena putovanja i naknade troškova prehrane.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 05:13