NOVI SUKOB

Vlada ide u smanjenje ovlasti Milanoviću u Zakonu o obrani: Doznajemo kakav im je plan

Nema sumnje da će se time nastaviti žestok sukob između Pantovčaka i Banskih dvora

Mario Banožić

 Ranko Šuvar/Cropix

Premijer Andrej Plenković odlučio je smanjiti ovlasti predsjedniku Zoranu Milanoviću. Tako se, naime, može zaključiti iz izjava ministra obrane Marija Banožića u protekla dva dana u kojima je spominjao izmjene Zakona o obrani, ali i iz neslužbenih informacija iz vrha vladajuće stranke.

Iako i Banožić i neslužbeni izvori ističu kako se radi samo o "ukanjanju nedorečenosti" iz zakona te "tehničkom usklađivanju", jasno je da je glavni cilj HDZ-a ograničiti poteze predsjednika. Nema sumnje da će se time nastaviti žestok sukob između Pantovčaka i Banskih dvora.

Ministar Banožić je, podsjetimo, najprije u nedjelju na RTL-u izjavio kako Vlada neće ispuniti zahtjev predsjedniku koji zaziva promjenu zakona i traži veće ovlasti. Naveo je, među ostalim, kako zakon nije dovoljno specificiran te da "Milanović koristi prostor u zakonu i radi stvari koje radi, a vidimo da to stvara probleme za Hrvatsku vojsku". Dodao je kako je cilj izmjena zakona zaštita vojske, a na upit znači li to manje ovlasti za predsjednika, ustvrdio je da je "vojsci potreban mir".

Pritisci na vojsku

Banožić je u ponedjeljak, pak, dodao da se ide u izmjene Zakona o obrani iz 2013. godine jer u njemu ima nedorečenosti oko ovlasti predsjednika u mirnodopskom i razdoblju rata, a ne radi povećanja ili smanjenja ovlasti aktualnog predsjednika.

- U tom zakonu su pronađene nedorečenosti pojedinih članaka, za nas su oni vrlo jasni, očito je bilo jasno Josipoviću, Grabar-Kitarović i ostalima, ali Milanović, koji ga je donio, kaže da mu je loš jer mu u ovom trenutku ne ide na ruku - rekao je Banožić novinarima te dodao da neće ništa raditi "po pitanju ovlasti predsjednika RH, nego samo predložiti specificiranje članaka koji su puno puta doveli vojsku na stranice medija".

Izvor iz HDZ-a ističe kako je iz zakona potrebno ukloniti nedorečenosti koje vojsku izlažu pritiscima.

- U zakonu nije jasno tko je ovlašten za koje naredbe i koje situacije, pa neke stvari treba tehnički uskladiti. Znamo što se događalo oko načelnika Hranja, neke je situacije Milanović zloupotrebljavao radi svojih ciljeva. Zabranjivao je neke situacije za koje nije imao uporište u zakonu. Nema smisla da vojska bude glavna tema do kraja mandata - rekao je sugovornik iz HDZ-a.

101 zastupnik

- Predsjednik ima političku odgovornost samo prema biračima. On nema nikakvu drugu obavezu - kaže ustavnopravni stručnjak Mato Palić.

- Predsjedniku se ne može ništa. On nije politički odgovoran ni Vladi, ni Saboru, ni pojedinom ministru. Predsjednik može odgovarati za povredu Ustava - podsjeća Palić. - Ako je riječ o takvoj povredi, onda je potreban 101 zastupnik da pokrene postupak opoziva, nakon čega odlučuje Ustavni sud. Ustavni sud isto tako treba dvotrećinsku većinu za donošenje odluke, dakle devet od 13 sudaca - podsjeća Palić. - Bez toga može kršiti Ustav bez posljedica - kaže ustavnopravni stručnjak Palić.

To istodobno znači da Milanović može koristiti vojne helikoptere kako želi, što mu zamjera Banožić, ali i da, ako poželi, uistinu glasa protiv primanja Finske i Švedske u NATO, što bi mu zamjerili mnogi građani, ali oni ne mogu pokrenuti postupak opoziva, nego eventualno čekati nove izbore.

Arsen Bauk, SDP-ov zastupnik, uspoređuje možebitnu izmjena Zakona o obrani s postupkom izbora prvog čovjeka najvišeg suda u Hrvatskoj. - Ne vidim nikakvu potrebu da se dodatno rasteže Ustav kao pri izboru predsjednika Vrhovnog suda, ali podsjetit ću da u Ustavu piše da predsjednik izravno odgovara za neovisnost i teritorijalnu cjelovitost, a što se tiče ove sitne spačke Ministarstva prema Stožeru, vojsci i predsjedniku, to ću pripisati neiskustvu - rekao je Bauk.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 00:00