Vlada državnu potrošnju reže za 4,6 milijardi kuna! Rohatinski je tražio 9 MILIJARDI

PDV raste na 25 posto, a neoporezivi dio dohotka diže se s dosadašnjih 1.800 na 2.200 kuna. Najznačajniji su to zahvati u hrvatski porezni sustav, koje Vlada Zorana Milanovića namjerava provesti, a koji su sastavni dio proračunske konstrukcije za ovu godinu.

Vlada je danas usvojila mjere i smjernice za izradu proračuna za 2012., koji bi trebao biti predstavljen za dva tjedna. Proračun se temelji na očekivanoj stopi gospodarskog rasta u ovoj godini od 0,8 posto i inflaciji od 2,5 posto. U sljedećoj godini Milanovićeva Vlada očekuje ubrzanje gospodarskog rasta na 1,5 posto, a u 2014. na 2,5 posto, dok bi stopa inflacije trebala ostati 2,5 posto.

Rohatinski: Šest mlrd. kuna nije dosta, treba rezati DEVET! Za loše stanje odgovorna je prošla vlast

Vladine projekcije govore da će ukupni proračunski prihodi u ovoj godini iznositi oko 108 milijardi kuna, dok bi ukupni rashodi trebali iznositi 117,6 milijardi, što je oko 4,6 milijarde kuna manje. Najveće uštede na rashodovnoj strani, oko dvije milijarde kuna, Vlada namjerava ostvariti na stavkama rashoda za zaposlene, no broj zaposlenih u državnoj upravi i javnim službama, tvrdi premijer, neće se smanjivati, već će se uštede ostavriti na prekovremenim satima, nagradama za zaposlene i onima koji rade na ugovorima o djelu i o radu na određeno vrijeme.

Smanjuju se i subvencije, i to za 1,4 milijarde kuna, i to poljoprivredi i HŽ-u, kao i naknade građanima za pola milijarde, dok će se materijalni rashodi nastaviti rezati, i to za oko 350 milijuna kuna. Na ostalim stavkama, koje obuhvaćaju brojne nepokrenute projekte, Vlada planira uštedjeti još oko 2 milijarde kuna.

No, neki rashodi i u ovoj će godini porasti. Riječ je o izdacima za mirovine, za što će država u 2012., zbog indeksacije mirovina, morati izdvojiit oko pola milijarde kuna više. Zntano veći rast, 1,2 milijarde, imat će i rashodi za kamate.

Prihodovna strana proračuna samo se neznatno povećava u odnosu na prošlu godinu, 0,5 posto, pa ministar financija Slavko Linić ne vidi rizik od pobačaja punjenja državne blagajne ako se ne ostvari Vladin cilj o stopi rasta gospodarstva od 0,8 posto. Najveći učinak na prihodovnu stranu imat će najavljeno povećanje opće stope PDV-a s 23 na 25 posto, što će, priznao je i premijer Milanović, dovesti do određenog rasta cijena.

Ipak, to će se, tvrdi, kompenzirati uvođenjem međustope PDV-a od 10 posto na proizvode poput ulja, masti i dječje hrane, te opskrbe vodom. Ukupan godišnji efekt takvih izmjena u sustavu PDV-a bit će 2,5 milijarde kuna više u proračunu. Od smanjenja PDV-a u turizmu u ovoj godini nema ništa: to Vlada najavljuje tek za 2013. godinu.

Vlada jer najavila i izmjene u sustavu poreza na dohodak, što je prihod koji se najviše slijeva u lokalne proračune. Neoporezivi dio dohotka povećava se za 400 kuna i iznosit će 2.200 kuna, a porezne stope ostaju iste – 12, 25 i 40 posto. Te bi izmjene, tvrde u Banskim dvorima, trebale povećati najniže plaće oko 750.000 zaposlenih za 70 do 80 kuna, čime će se kompenzirati efekt povećanja PDV-a. No, zbog tih izmjena, proračuni će izgubiti oko 250 milijuna kuna godišnje. Neki će biti i na gubitku: plaća premijera, primjerice, izračunao je Milanović, smanjit će se za oko 270 kuna.

Izmjene nas čekaju i u sustavu doprinosa, budući da u Banskim dvorima najavljuju za 1. srpnja najavljuju smanjenje doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje s 15 na 13 posto. To će proračun koštati oko 2,4 milijarde kuna, no trebalo bi potaknuti zapošljavanje.

Velika očekivanja Vlada ima od investicija, u koje bi ove godine trebalo otići oko osam milijardi kuna. Najveće investicije Banski dvori očekuju u energetiku, željeznice i IT sektor, no zasad nije poznato kako će se one financirati. Poznato je jedino da Vlada namjerava potaknuti ulaganja olakšicama za reinvestiranu dobit, što će se riješavati izmjenama Zakona o poticanju ulaganja. Svoj doprinos razvoju poduzetništva trebalo bi dati i produljenje rokova plaćanja PDV-a na 45 dana, kao i podizanje granice za ulazak u susav PDV-a sa sadašnjih 80.000 na 230.000 kuna, te nastavkom smanjivanja parafiskalnih nameta. Puno se očekuje i od dokapitalizacije HBOR-a za 500 milijuna kuna.

Ukupan rezultat tako sazdane proračunske konstrukcije trebalo bi biti smanjenje proračunskog manjka s lanjskih 4,3 na 2,8 posto BDP-a. No, kada se tome dodaju i deficiti izvanproračunskih fondova i lokalne samouprave, ukupan bi proračunski manjak u ovoj godini trebao iznosti 3,2 posto BDP-a, što je malo iznad granica koje postavljaju kriteriji iz Maastrichta.

„Mi smo hrvatska Vlada, radimo za hrvatske ljude, a ne za vjerovnike“, poručio je premijer Milanović, koji vjeruje da će Banski dvori novim proračunom poslati jasnu poruku i domaćoj i međunarodnoj javnosti.

Milanović, inače, smatra kako nema razloga da rejting-agencije Hrvatskoj srežu kreditni rejting i tako poskupe cijenu zaduživanja. Prema Linićevim riječima, potrebe države za financiranjem ove će godine iznosaiti 17 milijardi kuna, a Vlada će odlučiti kada će se i gdje zadužiti.

Ipak, da je i Vlada svjesna da postoje znantni rizici ostvarenju njenih projekcija vidi se iz riječi prvog potpredsjednika Vlade i ministra gospodarstva Radimira Čačića, koji je kazao da Vlada ima pripremljenu i „drugu liniju obrane“, koja uključuje još veće rezove.

Vlada je danas odlučila ukinuti i Financijsku policiju, uz obrazloženje da je bilo puno dupliranja njenih nadležnosti s onima Porezne i Carinske uprave, te Državnog inpektorata.