NOVI ZAKON

Visoke škole postaju veleučilišta: Rektorima će mandat trajati najviše 6 godina, studenti gube pravo glasa

Visoke škole morat će postati veleučilišta, ali će dobiti određeno razdoblje za prilagodbu
 Tomislav Krišto/Cropix

Rektorima sveučilišta ubuduće će biti omogućen samo jedan mandat u trajanju od šest godina, umjesto dosadašnja dva mandata na temelju kojih su se na čelu sveučilišta mogli zadržati osam godina. Uz smanjenje broja godina rektorskog mandata, produljuje se, točnije ujednačava, mandat dekana fakulteta na tri godine, uz mogućnost jednog ponavljanja.

Radni odnos nastavnika i znanstvenika produljuje se do 67. godine, a ukida se pojam visokih škola, svojevrsna tradicija našeg sustava. Po završetku studija studenti će, pak, dobivati i digitalne diplome. Dio je to novosti predloženih nacrtom izmjena Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti.

Postojeći zakon na snazi je od 2003. godine i dosad je imao desetak izmjena i dopuna. Nakon što je ovih dana nacrt izmjena predstavljen rektorima te odaslan članovima Senata, uskoro bi trebao biti i u javnoj raspravi.

Zbog niza novosti očekuje se široka rasprava, a već stižu i prve primjedbe. Izmjenama je, naime, predviđeno da studentski predstavnici više ne sudjeluju u izboru rektora i dekana, niti bi imali glas u izboru na radna mjesta nastavnika. Iako bi ostali članovi Senata i fakultetskih vijeća, gubitak prava glasa u izborima čelnika izazvao je nezadovoljstvo u Studentskom zboru.

Na nedavnom prijemu kod predsjednika Zorana Milanovića studenti su upozorili na problem, a sada čekaju sastanak s ministrom Radovanom Fuchsom, potvrdio nam je Ivan Pavao Boras, predsjednik Studentskog zbora u Zagrebu.

Visoka policijska škola

Po zamisli Ministarstva znanosti, postojeće dvije javne visoke škole te 16 privatnih provest će statusne promjene i postati veleučilišta jer se pojam visokih škola u potpunosti ukida. Jedina razlika između visokih škola i veleučilišta je u broju studijskih programa koji izvode. Visoke škole izvode do tri programa, a veleučilišta više od tri. Ustroj im je identičan.

- Kako bismo bolje posložili sustav visokog obrazovanja, uvodi se jedinstvena visokoškolska ustanova za stručne studije - veleučilište. Neće se ugasiti javna i privatna visoka učilišta, već je za njihovu statusnu promjenu predviđen određeni rok - objašnjavaju u Ministarstvu. Jedna od visokih škola je i Visoka policijska škola u Zagrebu.

Javni natječaj

Damir Jugo, predsjednik Vijeća veleučilišta i visokih škola, podržava promjenu jer će ona prije svega značiti jasnije i lakše razumijevanje vrsta visokih učilišta. - Vrlo je kompleksno ujednačiti engleske nazive ustanova, a i objasniti kolegama iz inozemstva po čemu se razlikuju. Konačno, dobar dio ljudi u Hrvatskoj ne razumije razliku ne samo između veleučilišta i visokih škola, već i između visoke škole i visokog učilišta - komentira.

Novost jest što se pojednostavljuje i spaja postupak izbora u zvanja i na radno mjesto te uvodi neograničen broj reizbora na radna mjesta. Za nastavnike i znanstvenike koji su u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, izbor na više radno mjesto provodi se internim postupkom bez javnog natječaja. Javni natječaj provodi se za slobodna radna mjesta.

Pritom, zamišljeno je da ubuduće na javnom visokom učilištu ili znanstvenom institutu zaposleniku prestaje ugovor o radu zbog odlaska u mirovinu istekom akademske godine u kojoj je navršio 67 godina života (dosad 65, uz mogućnost produljenja). Nakon toga, a maksimalno do 70. godine, nastavnik ili znanstvenik mogu nastaviti raditi, ali uz uvjet da im plaće osigurava institucija u kojoj rade.

Jedna od novosti je i ukidanje naziva stručni specijalist. Završetkom diplomskog stručnog studija stječe se naziv stručni magistar uz naznaku struke, piše u prijedlogu. Naziv poslijedoktorand se ukida te postaje - viši asistent. Nadalje, preddiplomski studij mijenja naziv u prijediplomski studij kako bi se jezično uskladili s diplomskim i poslijediplomskim studijima. Jedna od izmjena jest da bi svako visoko učilište ubuduće moralo bez naknade izdavati diplome i u digitalnom obliku. Novost je i da bi svaki doktorski rad morao biti javno objavljen 30 dana prije obrane.

Zakon regulira status ukupno 15-ak tisuća zaposlenih na javnim visokim učilištima na kojima studira oko 150 tisuća studenata. Novost za njih jest da studenti u redovnom statusu, a takvih je oko 112.600, po novome više ne mogu biti u radnom odnosu niti obavljati samostalnu djelatnost obrta.

Izmjenom zakona planirana je veća odgovornost sveučilišta i instituta kada je riječ o državnom financiranju. Ukupni proračun za pojedinu ustanovu određivat će se kroz pregovarački proces o programskim ugovorima. Načelno, ustanovama koje se bave značajnijim i utjecajnim istraživanjima, postupno će se dodjeljivati više javnih sredstava na temelju postignutih rezultata, objašnjavaju u MZO-u.

Programsko financiranje je pojam koji podrazumijeva financiranje u okviru kojega se dio državnih sredstava temelji na ugovorenim ciljevima trogodišnjeg djelovanja sveučilišta, a prati se rezultati rada. Sveučilišta će, ako sklope programski ugovor, raspolagati s cjelokupnim godišnjim proračunom sveučilišta u koji ulaze plaće, hladni pogon, nastava, znanost i razvojna djelatnost.

Ideja Ministarstva znanosti jest i dalje jačanje autonomije sveučilišta, ali uz jači nadzor njihova rada te veću kontrolu države pri osnivanju novih visokih učilišta. Umjesto dosadašnjeg sveučilišnog savjeta uvodi se novo tijelo na sveučilištima, sveučilišno vijeće, tijelo sastavljeno od sedam članova s nadzornim ovlastima.

Autonomija institucija

Da bi skupina fakulteta izišla iz sastava sveučilišta s namjerom osnivanja novoga, za takvu je odluku sada potrebno dvije trećine glasova u Senatu, a po ovome prijedlogu dovoljna je natpolovična većina.

Za novoizabranog zagrebačkog rektora Stjepana Lakušića nacrt zakonskih izmjena potrebno je partnerski sagledati kako bi se našlo najbolje rješenje. Šest godina rektorskog mandata smatra zanimljivom idejom, kao i produljenje rada do 67. godine zbog nastavnika koji mogu dati doprinos. Iako podržava promjene zakona u smislu jačanja autonomije institucija, ali i odgovornosti, riječka rektorica Snježana Prijić-Samaržija kaže da sve valja dobro razmotriti kroz javnu raspravu. Voljela bi vidjeti više segmenata posvećenih internacionalizaciji sveučilišta.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:03