Virusni imunolog u Otvorenom: Britanski soj za pojedinca vjerojatno nije bitno opasniji, za društvo jest

Nakon što je Vlada u četvrtak najavila da će od ponedjeljka doći do popuštanja strogih epidemioloških mjera pa će ugostiteljski objekti moći prodavati kavu i ostala pića za van, otvorit će se teretane, kladionice i škole stranih jezika, o tome su raspravljali gosti u HRT-ovoj emisiji Otvoreno.

Gostovali su zamjenica ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka, Ivana Pavić Šimetin, predstojnik Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" Ivan Puljiz, virusni imunolog Luka Čičin Šain, Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, te Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske.

Za sada 11 slučajeva britanskog soja u Hrvatskoj

Zamjenica ravnatelja HZJZ-a se osvrnula na nove sojeve u Hrvatskoj.

- Radi se o 11 slučajeva. Za sada nije utvrđeno da bi se radilo o povezanim slučajevima. Rečeno mi je da se potvrda iz španjolskog laboratorija čeka pet dana.

Uzorci uzeti od djece iz Dubrovnika su na analizu otputovali u utorak i rezultati radi li se o britanskom soju još se čekaju.

- Osim mogućnosti da se na sekvencioniranje šalju nasumično izabrani uzorci, šalju se i uzorci iz pojedinih žarišta, pojasnila je.

Nije još utvrđeno gdje se spomenutih 11 ljudi zarazilo, no pretpostavlja se da ih je 10 zaraženo unutar Hrvatske. U jednom slučaju se radi o obiteljskom okupljanju.

- Tu je malo strože trajanje izolacije, 14 dana, i na kraju toga potvrda na negativan test. Uputa je da se svih mjera pridržavaju izrazito dosljedno i u odnosu na ukućane, a pogotovo da nema kontakata s drugima. U kućanstvu se apsolutno treba pridržavati mjera samoizolacije jer se radi o zaraznijem soju od ovoga dosad, rekla je Pavić Šimetin i dodala da se u RH razvijaju kapaciteti za sekvencioniranje.

- Imamo dogovor za 200 uzoraka tjedno za Europski centar za kontrolu bolesti.

Za pojedinca novi soj nije opasniji nego drugi sojevi

Luka Čičin Šain je odgovorio na pitanje je li britanski soj opasan kao što se mislilo.

- Za pojedinca vjerojatno nije bitno opasniji nego drugi sojevi. Zaraza bilo kojim koronavirusom je opasna, ali za društvo je opasno jer se ovaj soj brže širi, što znači da će se više ljudi zaraziti, a onda je to i veći broj onih s težim oblikom bolesti. Britanski soj je i u Njemačkoj davno otkriven. Mislimo da je na razini od 10, 20, možda i 30 posto, a taj postotak će rasti jer se širi brže od drugog soja, rekao je.

Upitan o drugim sojevima, Čičin Šain kaže da se svi oni šire brže.

- Južnoafrički i brazilski soj imaju svojstvo da jednom preboljena infekcija ne znači da smo zaštićeni jer su se oni promijenili na više mjesta pa ne znači da ćemo biti imuni i protiv novih sojeva. Ali dobra je vijest da su u Pfizeru objavili da imunost od njihovog cjepiva štiti i protiv južnoafričkog soja virusa. Imunost koju cjepiva daju jača je od prirodne imunosti nakon preboljele infekcije, rekao je Čičin Šain i dodao da procjenjuje da će i ostala cjepiva biti efikasna ako se uzmu dvije doze.

- Ako netko ima priliku doći do cjepiva, bez obzira koje to cjepivo bilo, uzmite ga i ne zaboravite drugu dozu jer su tu puno veće šanse da budete zaštićeni, poručio je Čičin Šain.

'Umirovljenici, ne čekajte da se razbolite'

Ivan Puljiz je također poručio da se treba cijepiti svim cjepivima koja su dostupna jer su sva sigurna i pružaju zaštitu od hospitalizacije i smrti.

- Vidimo nešto nižu učinkovitost cjepiva AstraZenece na južnoafričkom soju. Umirovljenici i stariji, nemojte čekati, cijepite se dostupnim cjepivom, ne čekajte da se razbolite i dođete u bolnicu. Cjepiva su sigurna i učinkovita protiv teških oblika, hospitalizacije i smrti, dodao je Puljiz.

Upitana jesu li umirovljeničke udruge protiv AstraZenecinog cjepiva, Višnja Fortuna je odgovorila:

- Umirovljenici su bili jako uznemireni, različite informacije su dobivali i vidjeli su da ostale zemlje ne cijepe tim cjepivom starije od 55 ili 65 godina. Umirovljenici su najranjivija skupina. Svima nam je teško, a njima je najteže, oni i pobolijevaju najviše... Mi smo odlučili napisati otvoreno pismo Vladi RH, premijeru, predsjedniku i Stožeru. Nastala je lavina nakon toga. Nikada nismo rekli i nikada nećemo reći da se ne cijepe. Svi se moraju cijepiti i to što prije. Isto je rečeno da odu kod svojeg liječnika i da sami odaberu cjepivo koje žele. Oni su već sami stekli stavove o cjepivu AstraZenece. Danas smo bili kod premijera, nakon razgovora smo čuli i nove informacije. Danas smo puno mirniji. Svi se cijepite s cjepivom koje vam je dostupno, može biti i docjepljivanje ako bude potrebno. Sve ostalo je strašno opasno zbog bolesti i smrti. Ja se nisam još cijepila, ali sam se prijavila i cijepit ću se dostupnim cjepivom, rekla je Višnja Fortuna.

Mjere pomoći i dalje ostaju

Dragan Jelić se osvrnuo na popuštanje mjera u sklopu čega se otvaraju kladionice i casina.

- Županijski stožer može donijeti strože mjere, tako je Istra danas najavila. Mjere su olakšane, od 15.2. se otvaraju teretane... Mjere pomoći ostaju i dalje. Mi stojimo iza poduzetnika koliko god to trebalo, našli smo način da im pomognemo i isplatimo 4.000 kuna za svako radno mjesto ako su zatvoreni dulje od 14 dana. Svi koji se sad otvaraju imat će pravo na to i na fiksne troškove u 2. mjesecu sukladno padu prometa. I dalje stojimo iza njih najmanje do kraja drugog mjeseca.

Jelić je dodao i da su već riješene isplate da 11. i 12. mjesec.

- Ima više od 50.000 zahtjeva, a 120.000 ljudi prima potporu. Za prvi mjesec imamo 29.000 prijava, 19.000 je već isplaćeno.

Cijepljenja preko reda

Pavić Šimetin se osvrnula na cijepljenja preko reda.

- Prema planu cijepljenja, tri su faze. Prelazak iz jedne u drugu, pa u treću, nije jasna crta. To je kontinuum koji se razlikuje u županijama i situacijama. U Gradu Zagrebu se još mučimo s prvom fazom jer ima jako puno zdravstvenih djelatnika. To nisu samo bolnice koje su veličine manjih gradova. Bila je jedna inicijativa cijepljenja osoba koje su hemodijalizirane, što je inače predviđeno u planu cijepljenja.

Kada je riječ o cijepljenju onih koji ne bi trebali, Pavić Šimetin kaže:

- Promotivna cijepljenja je bilo nužno napraviti. Bio je mali interes za cijepljenje... Važno je pokazati populaciji i da su se i oni koji su izradili plan cijepljenja cijepili da pokažu primjerom. Imamo i situaciju vezanu uz samu organizaciju cijepljenja i činjenicu da je u jednoj bočici Pfizera 6 doza, u Moderninoj 10. Ne možete biti sigurni da će ti ljudi moći doći i da neće imati temperaturu tada, i da nećete morati tražiti tog desetog. Puno je razloga za cijepljenje koji nisu isključivo zdravstvene ustanove i korisnici i djelatnici domova..., rekla je Pavić Šimetin.

O sličnim slučajevima u Njemačkoj je govorio prof. Čičin Šain.

- Ako se netko cijepi mimo protokola, krši pravila. Vjerujem da toga ima u svakoj sredini, svakome je jasno da ima puno bolje šanse ako je cijepljen, zaštićen...

Višnja Fortuna je govorila o covid dodacima za umirovljenike.

- Velik dio naših umirovljenika prima male mirovine. U ostalim zemljama EU već se isplaćuju covid dodaci. Potaknuti time, tražili smo to za naše umirovljenike. Do sada to nije naišlo na plodno tlo. Danas smo to rekli i premijeru, a radi se o umirovljenicima čiji je prihod na liniji siromaštva. Premijer je to dobro poslušao i dao u zadatak. Povezano je s usklađivanjem mirovine u ožujku. Taj covid dodatak bi sada bio itekako potreban, rekla je Fortuna.

O covid dodacima je nastavio Jelić.

- Cilj je poboljšati standard naših umirovljenika. U ožujku ćemo ponovno sjesti, ali cilj Ministarstva je da pomognemo umirovljenicima da bolje žive.

Kada ćemo se procijepiti?

- Teško je reći sve jer nije intencija imati stopostotni obuhvat. To je nemoguće jer se djeca ne cijepe. Nisu registrirana cjepiva ispod 18. godine. Plan je bio 50-70% stanovništva cijepiti. Važno je što prije završiti prve dvije faze.

Ivana Pavić Šimetin je odgovorila na pitanje o nuspojavama AstraZenecinog cjepiva.

- Za sada ih nismo registrirali. Nuspojave koje jesu su blage, bol na mjestu uboda, glavobolja, lagana temperatura... Liječnici se najviše boje anafilaktičkih reakcija, a toga je jako malo.