RASPRAVA U SABORU

Vidović Krišto smatra da je Vladina antikorupcijska strategija apsurdna, besmislena i lažna

‘Zakoni se ne provode, pravosuđe je rak rana Hrvatske, a Državno odvjetništvo istrage provodi selektivno‘
Karolina Vidović Krišto
 Damjan Tadic/Cropix

U saborskoj raspravi u četvrtak o Vladinu Prijedlogu strategije sprječavanja korupcije od 2021. do 2030., nezavisna Karolina Vidović Krišto ustvrdila je da je Strategija 'apsurdan, lažan i besmislen dokument' i da hrvatsko pravosuđe asistira korupciji umjesto da je sprječava.

Kaže da je za to odgovorno Ministarstvo pravosuđa.

"Zakoni se ne provode, pravosuđe je rak rana Hrvatske, a Državno odvjetništvo, koje i po osam godina drži predmete u ladicama i istrage provodi selektivno, rak rana je pravosuđa", rekla je Vidović Krišto.

Marija Selak Raspudić (Most) poručila je HDZ-u da su vezano uz korupciju, da imaju presudu Vrhovnog suda i da se etikete "nikad neće moći riješiti".

Naglasila je važnost zakona o pravu na pristup informacijama kako jednog od najvažnijih antikorupcijskih alata koji onemogućava korupcijske radnje. Selak Raspudić smatra da tijela vlasti često ne poštuju zakon, građani ne dobivaju informacije, a prekršajni postupci često odlaze u zastaru.

Dalija Orešković (Centar) ustvrdila je kako se ne radi o 'korupcijskoj etiketi nego o dijagnozi'. Za Prijedlog strategije sprječavanja korupcije od 2021. do 2030., kaže da ga je pisala "koruptivna Vlada koja se i u prošlom mandatu održavala uz pomoć žetončića". Treba nam strategija koja će promijeniti čitav sustav i trebala bi ju izraditi oporba, a ne korumpirana vlast, poručila je Orešković.

Katarina Peović (Radnička fronta) drži da je u Hrvatskoj na djelu sistemska korupcija i intenzivna je zbog ekonomije oskudice.

Damir Habijan (HDZ) upozorio je, pak, kako oporba u raspravi o Strategiji borbe protiv korupcije sudjeluju sa tek šest zastupnika u sabornici.

Naglasio je da prijednog zakona o sprječavanju sukoba interesa povećava broj adresata na koje se primjenjuje, te kako ne stoji tvrdnja da će Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa "biti okljaštreno", jer su mu povećana sredstva za rad, a povećane su i kazne za kršenje zakona. Stoga ne stoji da HDZ želi ukinuti neke ovlasti Povjerenstva, poručio je Habijan.

Ružica Vukovac (DP) upozorila je da korupcija dovodi do nepovjerenja u institucije vlasti, a država prožeta korupcijom odbojna je za ulaganja, jer uzrokuje visok stupanj nesigurnosti, stvaraju se dodatni troškovi, a gospodarstvo ne može prosperirati. Korupcija najviše pogađa javni sektor, smanjuju se prihodi države i sredstva raspoloživa za financiranje zajedničkih potreba., rekla je. Javna uprava je sve manje učinkovita, povećava se siromaštvo građana i nejednakost, jer se neki nesrazmjerno bogate. Institucije postaju nevažne i država više ne noće osigurati razvoj i to je upravo ono što se događa u Hrvatskoj, ustvrdila je Vukovac.

Nikola Grmoja (Most) optužio je HDZ da prikriva korupciju, umjesto da je suzbija. Kaže i kako se HDZ ne želi ispričati nakon presude Vrhovnog suda, što su "crnim novcem" u tom razdoblju financirali izbornu kampanju. Upitao je 'o čemu se onda uopće može razgovarati', a podsjetio je i na istražne postupke protiv bivše HDZ-ove ministrice Gabrijele Žalac, bivšeg župana Ive Žinića i drugih. Najavio je nastavak borbe protiv korupcije kako bi je sveli na najmanju mogu razinu.

Sandra Benčić (klub zeleno lijevog bloka) istaknula je kako za prevenciju korupcije treba razvijati mehanizme tamo gdje se zbiva. "HDZ se odbija ispričati za aferu svih afera i predlaže Strategiju borbe protiv korupcije", rekla je Benčić. Poručila je vladajućem HDZ-u da 'ne govori o strategiji, ako ne namjerava provesti ključne reforme'.

Vladinim Prijedlogom strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030., uređuju se prioriteti javne politike borbe protiv korupcije i pet posebnih ciljeva. To su jačanje institucionalnog i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, jačanje sustava integriteta i upravljanja sukobom interesa, jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave te podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije. Predlagatelj, Vlada, upozorava kako korupcija kao društveni fenomen ima snažan negativan učinak na vladavinu prava i povjerenje u institucije te na gospodarstvo, demokratsku političku kulturu i društvo u cjelini. Stoga, učinkovita borba protiv korupcije uključuje ne samo nadležna tijela javne vlasti, već i cijelo društvo, poslovnu zajednicu, građane i civilni sektor, navodi se u prijedlogu Strategije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 11:16