STRAH OD INVAZIJE

VIDEO: PRAVA ISTINA O JUGOSLAVENSKOM NUKLEARNOM PROGRAMU Nakon što su u Vinču došla dva sovjetska reaktora, došlo je do velike nesreće...

 

Iako je nakon Drugog svjetskog rata bila jedna od najsiromašnijih zemalja Europe, Jugoslavija je razvijala vojni i mirnodopski nuklearni program. Dr. Dragomir Bondžić, povjesničar iz Instituta za savremenu istoriju u Beogradu, istražio je dostupnu arhivsku građu te objavio knjigu “Između ambicija i iluzija: Nuklearna politika Jugoslavije 1945. - 1990.”, prvu na našim prostorima koja se u cijelosti bavi jugoslavenskim nuklearnim programom.

Najveći zagovornici atomske bombe krajem 1940-ih i početkom 1950-ih, bili su Edvard Kardelj, Aleksandra Ranković i Milovan Đilas. Središnja ličnost jugoslavenskog nuklearnog programa bio Pavle Savić (1909.-1994.), fizikalni kemičar koji je radeći s nobelovcima Irene i Fredericom Joliot-Curie u Parizu dao značajan doprinos otkriću fisije.

Između 1948. i 1953. godine bila je velika kriza u odnosima između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije te se baš tada kod jugoslavenskog rukovodstva rađa ideja o bombi kako bi se zaštitili od potencijalne sovjetske vojne invazije.

Nakon Staljinove smrti i dolaska Nikite Hruščova na vlast došlo je do pomirenja i suradnje između Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. U sklopu suradnje u Vinču su 1958. i 1959. došla dva sovjetska reaktora: jedan školski, a drugi istraživački.

14. listopada 1958. godine u Vinči je zbog neopreznog rukovanja reaktorom nulte snage, ozračeno šestero mladih znanstvenika u dobi između 24 i 26 godina. Jedan od njih je umro dok je ostalih petero spašeno transplantacijom koštane srži u Parizu. Bila je to prva transplantacija koštane srži u svijetu.

Početkom 1960-ih došlo je do zamiranja jugoslavenskih nuklearnih ambicija zbog stručnih i političkih razloga. Jugoslavija 1961. godine postala jedan od lidera Pokreta nesvrstanih, a zatim je 1968. godine bila jedna od prvih potpisnica Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja.

Sredinom 1970-ih došlo je do ponovnog oživljavanja jugoslavenskog nuklearnog programa, a direktan povod bila je prva indijska atomska bomba koja je eksplodirala 1974. godine. Po Titovoj direktivi radi se eleborat, kodnog naziva Zadatak Kozara u kome se razrađuju mogućnosti daljnjeg razvoja nuklearne energije s posebnim aspektom na vojnu primjenu.

Nakon 1980-ih u razvoju nuklearnog programa važnu ulogu igrala sarajevska kompanija Energoinvest.

U razgovoru za Jutarnji list u proljeće 2016. godine Božidar Matić (1937.-2016.), ministar znanosti u saveznoj vladi Branka Mikulića te čelni čovjek Energoinvesta od 1989. do 1993. godine, potvrdio je postojanje nuklearnog programa kodnog imena Sutjeska.

U novom broju Magazina Jutarnjeg lista možete pročitati priče o slobodi govora u Hrvatskoj, nevjerojatnim partijama koje u posljednje vrijeme pruža zagrebački Dinamo, velikoj bitki za budućeg patrijarha SPC-a, igri živaca Sjedinjenih Američkih Država, Irana i Saudijske Arabije, stvaranju nuklearne bombe u Jugoslaviji te kolumne Nina Đule, Gojka Drljače, Jurice Pavičića, Miljenka Jergovića, Ante Tomića.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 15:30