I dan-danas, iako postoje već četiri godine, u trgovini se svaki put iznova iznerviram kad posegnem za plastičnom vrećicom za koju mi se doslovno svaki put učini da je deblja nego posljednji put kad sam je kupila.
Znam sigurno da ima minimalno 50 mikrona jer onih težine od 15 do 50 mikrona na hrvatskom tržištu više nema otkako ih je Hrvatska zabranila s argumentom da to od nas, naravno, zahtijeva Europska unija.
Zapravo dovela do povećanja
Razlog je bio obveza država članica da korištenje laganih plastičnih vrećica do 2025. godine smanje na maksimalno 40 godišnje po stanovniku, no podaci Fonda za zaštitu okoliša za 2025. pokazuju kako je ova mjera, provedena na hrvatski način, u konačnici zapravo dovela do povećane tonaže plastičnih vrećica na tržištu, i to za nevjerojatnih 30 posto u odnosu na 2022. godinu.
Ovdje pogledajte video:
Kako su nam pojasnili iz Fonda, u 2025. godini proizvođači su na tržište stavili ukupnu količinu od 4337 tona svih plastičnih vrećica, što uključuje vrećice deblje od 50 mikrona, ali i vrlo lagane plastične vrećice koje se uglavnom koriste za pakiranje voća i povrća.
2022. godine, recimo, ukupna tonaža plastičnih vrećica na tržištu iznosila je 3365 tona.
Prebacili se na debele
Razlog povećanja apsolutnih brojeva je dosta logičan - u trenu kad je država zabranila korištenje laganih plastičnih vrećica, potrošači su se prebacili na one deblje, teže od 50 mikrona, a kako su dalje izostale mjere kojima bi Hrvatska potrošače motivirala da te deblje vrećice koriste višekratno, ukupna tonaža plastičnih vrećica koje dospijevaju na tržište drastično se povećala, čega su svjesni i u Ministarstvu zaštite okoliša.
"U 2025. godini zabilježeno je povećanje ukupne količine plastičnih vrećica stavljenih na tržište u odnosu na 2022. godinu. Međutim, riječ je o ukupnim količinama svih kategorija vrećica, uključujući i ‘ostale plastične vrećice za nošenje‘, odnosno vrećice debljine stijenke 50 i više mikrometara. Nakon uvođenja zabrane laganih jednokratnih plastičnih vrećica dio potrošača i gospodarskih subjekata preusmjerio se na tu kategoriju debljih vrećica, namijenjenih višekratnoj uporabi", poručili su iz Ministarstva.
Propustili uvesti druge mjere
Pritom je zanimljivo kako europski propisi, naravno, nisu zahtijevali da Hrvatska zabrani lagane plastične vrećice, nego da smanji njihovu potrošnju, a Hrvatska je to odlučila prevesti u Zakon o gospodarenju otpadom kao apsolutnu zabranu, propustivši pritom provesti i neke druge, popratne mjere koje bi osigurale da zabrana ispuni svoju svrhu.
Kako su nam pojasnili iz Greenpeacea Hrvatska, udruga je više puta Ministarstvu slala preporuke o mjerama koje bi trebale pratiti zabranu, ali nisu uvedene.
"Neke od njih su poduzimanje koraka da višekratne vrećice budu u širokoj primjeni kroz dogovor s trgovcima da ih imaju u ponudi po prihvatljivim cijenama, zatim provođenje edukativnih mjera o štetnosti jednokratnih plastičnih vrećica za okoliš te obvezno daljnje praćenje potrošnje vrećica debljih od 50 mikrona, s mogućnošću njihove zabrane ako dođe do značajnog povećanja korištenja", poručili su iz Greenpeacea Hrvatske.
Zabrana ostala polovična
Upozorili su kako je i sama zabrana ostala polovična zbog slabog inspekcijskog nadzora, poglavito na tržnicama, u pekarama i prilikom dostave hrane.
"Prodaja vrlo laganih vrećica po cijeni od jednog centa predstavlja samo ekološku obmanu koja ne zaustavlja zagađenje. Bez strogih kontrola i konačnog prelaska na višekratna rješenja za koja se zalažemo od početka, priroda nastavlja trpjeti štetu zbog neodrživih zakonskih kompromisa. Jedino pravo rješenje za onečišćenje jednokratnom plastikom je prelazak na predmete za višekratnu upotrebu, sustave za ponovnu uporabu i ponovno punjenje ambalaže", istaknuli su.
Iz Ministarstva zaštite okoliša poručuju kako je naglasak na daljnjem smanjenju potrošnje jednokratnih plastičnih vrećica, poticanju višekratne uporabe i promjeni potrošačkih navika, ali i dodaju kako povećanjem tonaže ciljevi Europske unije ionako nisu promašeni jer oni nisu podrazumijevali smanjenje ukupne količine plastičnih vrećica nego isključivo laganih vrećica, što smatraju da je postignuto njihovom zabranom.
Ne mora biti zabrinjavajuće
Profesor Zvonimir Katančić ističe kako povećanje ukupne količine plastičnih vrećica na tržištu samo po sebi doista ne mora biti zabrinjavajuće, upozoravajući kako je cilj bio poticanje potrošača da teže, a time i čvršće vrećice koriste višestruko.
"Je li cilj postignut, međutim, teško je reći jer nema relevantnog istraživanja, ali vjerujem da deblje vrećice ipak imaju dulji uporabni vijek nego vrećice debljine od 15 do 50 mikrona. Sve te vrećice se proizvode od polietilena koji je najzahvalniji polimer za recikliranje, a same vrećice često se proizvode od recikliranog polietilena ili barem nekog udjela reciklata. Na kraju svog životnog vijeka završavaju ili u žutim spremnicima pa se mogu ponovno reciklirati ili kao vreće za smeće, a to, nažalost, u većem dijelu Hrvatske znači da završe u miješanom komunalnom otpadu, odnosno na odlagalištima", upozorava ovaj stručnjak.
Dodaje kako je teško odgovoriti na pitanje razgrađuju li se deblje plastične vrećice u prirodi dulje od laganih jer se sintetska plastika razgrađuje dugotrajno i na specifičan način pa je za plastiku općenito teško definirati koliko treba za razgradnju.
Cilj nije razgradnja u okolišu
"Uobičajeno se barata brojkama od 50 pa do više stotina godina za potpunu razgradnju tako da je potpuno irelevantno je li vrećica debljine manje ili više od 50 mikrona jer u oba slučaja imamo neprihvatljivo dugo vrijeme. U javnosti se problem plastike promatra isključivo kroz pitanje koliko joj treba da se razgradi. Međutim, kod konvencionalnih plastičnih materijala cilj ne bi trebao biti čekati njihovu razgradnju u okolišu, nego spriječiti njihovo dospijevanje u okoliš i omogućiti ponovnu uporabu, recikliranje ili, kada to nije moguće, energetsku oporabu", upozorava Katančić.
Ne znamo koliko je takvih vrećica u Hrvatskoj završilo u okolišu, no puno šokantnija od toga jest činjenica da Fond za zaštitu okoliša nema čak ni podatak o količinskom broju vrećica koji je lani završio na tržištu jer takve brojke od proizvođača više ne dobivaju.
Zna se samo ono što je Ministarstvo zaštite okoliša prigodno istaknulo lani u povodu Međunarodnog dana plastičnih vrećica kad je ministrica Vučković izjavila da prosječan Hrvat godišnje iskoristi čak 121 vrećicu dok je cilj to smanjiti na 40.
Ostalo je još samo smisliti kako to postići.
Imate prijedlog za Veliku škrticu?
Pišite na: [email protected]
Uključite se u Facebook grupu Velika škrtica, povežite se s najvećom zajednicom potrošača i saznajte odgovore na sva pitanja o kojima drugi šute.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....