VIDEO: Gregurić: 'Slažem se da je u pretvorbi i privatizaciji bilo malverzacija, ali nemojte to meni tovariti na leđa'

NOVO 15.15 - Miljenić: Ne vjerujem Gregurićevu iskazu

Predsjednik saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor Orsat Miljenić (SDP) poručio je u srijedu kako ne vjeruje iskazu bivšeg premijera Franje Gregurića jer prema njegovu svjedočenju, kaže, ispada da osoba koja je bila premijer, saborski zastupnik, potpredsjednik tada vladajuće stranke i savjetnik predsjednika Republike zapravo nema pojma ni o jednoj privatizaciji.

“Prema tom iskazu privatizacije su se događale negdje drugdje. Mislim da je u ovoj zemlji jedan od generalnih problema što se na pitanja odgovara 'ne znam ništa', 'to se događalo negdje drugdje'. Meni je to potpuno nelogično. Ne vjerujem Gregurićevom iskazu", izjavio je Miljenić novinarima nakon sjednice povjerenstva,

Dodao je kako je iz svih prethodnih iskaza svjedoka jasno da se nijedan proces velike privatizacije nije mogao dogoditi bez odluke tada najveće stranke - HDZ-a. To se vodilo na Pantovčaku pa mi je nemoguće da svjedok nije znao ništa o tome, kazao je Miljenić.

Najavio je i da će, bude li potrebe, Gregurića zvati da dodatno svjedoči, primjerice ako izađu neki detalji sa sastanaka na kojima je on eventualno bio, a tvrdio je da nije. "Ako on koji je bio na tolikim funkcijama nije bio upućen ni u što, onda je postojao neki paralelni skriveni svijet koji je donosio odluke", rekao je.

Zapitao se s kim su se onda ministri u Vladi konzultirali ako Gregurić kaže da su oni donosili odluke, a s obzirom da na suprotne iskaze, Miljenić je rekao kako nije isključena mogućnost da povjerenstvo sučeli Gregurića i Josipa Manolića, također bivšeg predsjednika Vlade. "Nema problema da se svjedoci koji različito iskazuju sučele", istaknuo je.

Upitan hoće li povjerenstvo nastaviti s radom s obzirom da se očekuje da će istraga DORH-a u slučaju Agrokor za osam dana biti pravomoćna, Miljenić je odgovorio kako ne zna kada će doći do pravomoćnosti, ali ga ne bi čudilo da bude i prije. “Međutim, nema poveznice između rada povjerenstva i istrage DORH-a. Rješenje o istrazi bit će javno i onda povjerenstvo neće ulaziti u taj segment. Naravno, većina uvijek može odlučiti drukčije, ali zakon je jasan”, ocijenio je Miljenić.

-------------------

U gotovo dvosatnom svjedočenju pred saborskim istražnim povjerenstvom za Agrokor bivši predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić u srijedu se složio da je bilo malverzacija u pretvorbi i privatizaciji, ali je istražiteljima poručio da to ne mogu njemu svaliti na leđa.

Ovdje sjednicu možete pratiti uživo!

"Istina je da me prati istočni grijeh zbog privatizacije, ali nema nijednog argumenta koji bi to dokazao", rekao je Gregurić poručivši da pitanja o pretvorbi i privatizaciji treba postaviti institucijama koje su morale regulirati financijske tijekove. Glavni nazivnik burnog ispitivanja i Gregurićeva svjedočenja njegovi su odgovori da se on kao predsjednik Vlade u ratno vrijeme 1991. i 1992. nije bavio pretvorbom i privatizacijom, već je fokus bio na naporima da Hrvatska dobije samostalnost i međunarodno priznanje, naoružavanju vojske i zbrinjavanju prognanika i izbjeglica.

Nije sudjelovao u bilo kojoj privatizaciji

U više je navrata kazao da nikada nije sudjelovao ni na kakvom sastanku na kojem bi se govorilo o privatizaciji, pa tako ni poduzeća u sklopu koncerna Agrokor, nije bio dio nijedne poslovne akvizicije Ivice Todorića, nije sudjelovao u bilo kojoj privatizaciji, niti je bio u nadzornom odboru bilo koje tvrtke iz koncerna. Nije odgovorio na pitanje Nikole Grmoje (Most) kako je bilo moguće da su neki dobivali milijunske kredite, a nitko nije odgovarao za njihovo nenamjensko trošenje, već ga je uputio na "organe nadležne za kontrolu i njihova izvješća i poslovne banke koje su te kredite odobravale".

Gregurić je rekao da se Todorićev koncern razvijao nakon njegova premijerskog mandata te poručio kako je i on "razočaran ovime što se dogodilo, ali u nekim poduzećima, poput mesne industrije, stanje bi bilo puno lošije da ih Todorić nije preuzeo". Na Grmojino inzistiranje kako nije bilo moguće da kao savjetnik predsjednika Franje Tuđmana za gospodarstvo do kraja 1995. godine nije ništa znao o privatizaciji, Gregurić je odgovorio kako je bio usmjeren na razvoj gospodarske suradnje Hrvatske i BiH i nije imao veze s privatizacijskim procesima u zemlji.

Na pitanje Gordana Marasa (SDP) je li svjestan da se 90-ih formirao crony (ortački) kapitalizam, koji je sada kulminirao slomom Agrokora, Gregurić je odgovorio kako je cilj bio prijeći na tržišni kapitalizam i proći kroz proces sa što manje ožiljaka. Vjerojatno jest bilo propusta, ali ne tolikih da bi ugrozili temeljne ciljeve, dodao je.

Model ortačke ekonomije uspostavio se nakon njegova mandata

Marasovu ocjenu kako nije bilo slučajno to što su banke najviše novca davale Todoriću, Kutli i Guciću, Gregurić je popratio riječima da 1991. i 1992. nije bilo vremena za razmišljanje kojim putem krenuti u privatizaciju, niti je tada bilo govora o stvaranju Todorićeva carstva, ali je točno da je bilo ljudi koji su iskoristili taj proces. Ustvrdio je da se model ortačke ekonomije uspostavio nakon njegova mandata, počevši s vaučerskom privatizacijom. "Svi želite Vladi, koja je bila kvalitetna, natovariti na leđa ono što se dogodilo poslije nje", poručio je Gregurić.

Također je ocijenio da su potezi i politika aktualnog premijera Andreja Plenkovića u vezi Agrokora nepotrebni, jer je u tim osjetljivim odnosima, u kojima sudjeluje i Rusija, trebao tražiti način kako da kvalitetnije surađuje u interesu Hrvatske. Sberbank je dala kredit koji nije mali, što će sigurno ostaviti traga na odnose, zbog čega treba pregovarati, kaže Gregurić.

Odgovarajući Stjepanu Čuraju (HNS) Gregurić je kazao da nema nikakvih saznanja o bilo kakvim nezakonitostima ili političkim pogodovanjima u pretvorbi i privatizaciji.

Tuđman nikada nije dao izjavu o 200 bogatih obitelji

Na pitanje Ante Babića (HDZ) rekao je da Franjo Tuđman, za njegova mandata, nikada nije govorio da neko poduzeće treba nekome dati, niti se na političkim skupovima HDZ-a govorilo da nekome treba pogodovati u privatizaciji. Ustvrdio je i da Tuđman nikada nije dao izjavu o 200 bogatih obitelji u Hrvatskoj. Babiću je rekao da privatizacija tvrtki iz koncerna Agrokor nije bila najsretnije koncipirana u vrijeme rata, te da je nakon njega trebalo ozbiljnije voditi i urediti taj proces.

Predsjedniku povjerenstva Orsatu Miljeniću (SDP) na pitanje je li bilo moguće da koncern Agrokor nastane bez sprege s politikom, Gregurić je odgovorio kako su u upravnim vijećima sudjelovali ministri koji su donosili konačne odluke, a ne zna jesu li oni bili u sprezi. No, vjerojatno je moglo biti "blagonaklonog stava", kaže.

U biranju ljudi koji su sudjelovali u upravnim i nadzornim tijelima, poput Slavka Canjuge, Ivića Pašalića ili Ivana Milasa, tvrdi Gregurić, nije sudjelovao, no potvrdio je da "ima nelogičnosti što na te dužnosti nisu birani ekonomisti".